Povijest četvrtkom

Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Dosad ih je bilo 46, uskoro će izbor i 47. U svojoj osobi ujedinjuju državnog poglavara i predsjednika vlade. Nekad su ih nazivali kraljevima po svemu, osim po imenu. Biraju se za demokraciju na krajnje čudan način: ne biraju izravno birači na izborima, već osobe koje se nazivaju elektorima. Tko su oni i zašto se tako biraju? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Dosad ih je bilo 46, uskoro će izbor i 47. U svojoj osobi ujedinjuju i državnog poglavara i predsjednika vlade. Nekad su ih nazivali kraljevima po svemu, osim po imenu. Biraju se za demokraciju na krajnje čudan način: ne biraju ih birači na izborima, već osobe koje se nazivaju elektorima. Tko su oni i zašto se tako biraju? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički. Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje se rade zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije. Zbog nje se ponekad dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički. Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje se rade zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije. Zbog nje se ponekad dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički. Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje rade se zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije. Zbog nje ponekad se dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. On nam je bio bio sugovornik u emisiji o Lavu iz doline Panjshir protiv kojega je Sovjetska vojska pokrenula devet bezuspješnih ofanziva.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je Krsto Cviić. Taj vrsni novinar i publicist, višedesetljetni dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu, bio nam je sugovornik o emisiji o padu sustava realnog socijalizma.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je Krsto Cviić. Taj vrsni novinar i publicist, višedesetljetni dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu, bio nam je sugovornik u emisiji o propasti sustava realnog socijalizma.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2019. Preminuo je profesor doktor Radovan Vukadinović. Taj poznavatelj međunarodnih odnosa bio nam je sugovornik u emisiji o Trećem svijetu, kako se nekada nazivalo ono što se danas naziva Globalnim jugom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2019. Preminuo je profesor doktor Radovan Vukadinović. Taj poznavatelj međunarodnih odnosa bio nam je sugovornik u emisiji o Trećem svijetu, kako se nekada nazivalo ono što se danas naziva Globalnim jugom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. Umro je profesor doktor Marin Zaninović. Taj doajen hrvatske arheologije i vrsni popularizator povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o Severima, dinastiji vladara Rima koju je utemeljio prvi rimski car podrijetlom iz Afrike.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u emisiji o otmicama zrakoplova koje su zahvatile svijet šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je profesor doktor Ivo Banac. Taj predavač povijest istočne i jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale, te na sveučilištima u Budimpešti i Zagrebu bio je sugovornik u emisiji o stvaranju države koje se u početku zvala Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon 1929. Kraljevina Jugoslavija.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović, doajen hrvatske arheologije. Taj vrsni profesor i popularizator znanosti bio je sugovornik u emisiji o lijepom, darovitom i divljem atenskom političaru i vojskovođi koji je svojim sugrađanima, nakon što su ga osudili na smrt, poručio: Dokazat ću vam da sam živ.

U nedjelju 22. lipnja 1941. godine, u tri sata i petnaest minuta, počela je operacija Barbarossa, napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Te nedjelje radnici u rafineriji nafte u Sisku slušali su vijesti o početku operacije Barbarossa. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komunističke partije u Sisku. Tako je počeo niz događaja koji će krajem te nedjelje 22. lipnja 1941. godine dovesti do stvaranja Sisačkog partizanskog odreda, prvog odreda Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske i prve organizirane antifašističke jedinice u okupiranoj Europi. Kako je stvoren taj partizanski odred poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U nedjelju 22. lipnja 1941. godine, u tri sata i petnaest minuta, počela je operacija Barbarossa, napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Te nedjelje radnici u rafineriji nafte u Sisku slušali su vijesti o početku operacije Barbarossa. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komunističke partije u Sisku. Tako je počeo niz događaja koji će krajem te nedjelje 22. lipnja 1941. godine dovesti do stvaranja Sisačkog partizanskog odreda, prvog odreda Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske i prve organizirane antifašističke jedinice u okupiranoj Europi. Kako je stvoren taj partizanski odred poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

U kolovozu 1941. britanski premjer Winston Churchill u govoru na BBC-ju izjavio je da je cijela Europa pregažena mehaničkim oružjem i barbarskim bijesom nacista. Dok nacističke vojske napreduju, cijela se područja istrebljuju. I nadodao je: nalazimo se u prisutnosti zločina bez imena. Godine 1944. pravnik Raphael Lemkin dat će ime tom zločinu. Koji je to zločin i i zašto je ime dobio tek 1944. Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Za neke je to bio dio Europe u kojemu treba vladati Njemačka. Za neke je to prostor između zemalja kojima vladaju Francuska i Rusija. Za neke je to poseban kulturni prostor, a za neke samo zemljopisni pojam. Češki intelektualac Jacques Rupnik izjavio je ove riječi: Reci mi gdje je ona i reći ću ti tko si. O kojem je to dijelu Europe riječ? Zašto je on tako poseban? Poslušajte u Povijesti četvorkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Te su dvije države od 1948. ratovale četiri puta. Razdoblje između ratova bilo je ispunjeno sukobima, odmazdama i protuodmazdama. A onda je predsjednik jedne od tih država došao u iznenadni posjet drugoj i održao govor u njezinom parlamentu. Na kraju, u odmaralištu američkih predsjednika te su dvije države potpisale mirovni sporazum koji je na snazi i dan danas. O kojem je to sporazumu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Bilo je to sporedno ratište Hladnog rata, dio svijeta za koji supersile nisu previše marile. A onda je u travnju 1974. u Revoluciji karanfila srušen najdugovječniji europski autoritarni režim i u taj su dio svijeta postao počeli dolaziti vojni savjetnici, špijuni, plaćenici te pomoć u oružju i streljivu. Kao da to nije dovoljno, dvije su zemlje tamo poslale na desetine tisuća vojnika. Jedna od tih zemalja bila je na otoku na drugom kraju Atlantskog oceana. O kojemu je to dijelu svijeta riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Bio je prvi vladar koji se nazivao knezom ili vojvodom Hrvata. Ratovao je protiv „naroda Grka“ i bugarskog kana. Imao je dva, možda i tri sina. Oni su ga naslijedili na prijestolju i zbog toga se vjerovalo da su svi hrvatski vladari njegovi potomci, prema njegovom imenu dinastija hrvatskih vladara dobila je i ime. O kojemu je to knezu ili vojvodi riječ? Kako je nastala ta dinastija? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Enciklopedija Britannica definira ga kao skupinu časnika koji pomažu zapovjedniku oblikovanjem i širenjem njegovih zamisli, prenošenjem njegovih zapovijedi i nadgledanjem izvršavanja tih zapovijedi. To tijelo korijene ima u starom vijeku, ali svoje jasne i čvrste temelje dobilo je tek početkom 19. stoljeća kada je Gerhard von Scharnhorst shvatio da pruska vojska može pobijediti Napoleonovu vojsku samo ako se temeljito reorganizira. Tijelo kojemu je temelje položio Scharnhorst usavršio je Helmut von Moltke i od njega stvorio instituciju koja je željezom i krvlju ostvarila njemačko ujedinjenje. O kojemu je to tijelu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Bio je prvi vladar koji se nazivao knezom ili vojvodom Hrvata. Ratovao je protiv „naroda Grka“ i bugarskog kana. Imao je dva, možda i tri sina. Oni su ga naslijedili na prijestolju i zbog toga se vjerovalo da su svi hrvatski vladari njegovi potomci, prema njegovom imenu dinastija hrvatskih vladara dobila je i ime. O kojemu je to knezu ili vojvodi riječ? Kako je nastala ta dinastija? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Enciklopedija Britannica definira ga kao skupinu časnika koji pomažu zapovjedniku oblikovanjem i širenjem njegovih zamisli, prenošenjem njegovih zapovijedi i nadgledanjem izvršavanja tih zapovijedi. To tijelo korijene ima u starom vijeku, ali svoje jasne i čvrste temelje dobilo je tek početkom 19. stoljeća kada je Gerhard von Scharnhorst shvatio da pruska vojska može pobijediti Napoleonovu vojsku samo ako se temeljito reorganizira. Tijelo kojemu je temelje položio Scharnhorst usavršio je Helmut von Moltke i od njega stvorio instituciju koja je željezom i krvlju ostvarila njemačko ujedinjenje. O kojemu je to tijelu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Enciklopedija Britannica definira ga kao skupinu časnika koji pomažu zapovjedniku oblikovanjem i širenjem njegovih zamisli, prenošenjem njegovih zapovijedi i nadgledanjem izvršavanja tih zapovijedi. To tijelo korijene ima u starom vijeku, ali svoje jasne i čvrste temelje dobilo je tek početkom 19. stoljeća kada je Gerhard von Scharnhorst shvatio da pruska vojska može pobijediti Napoleonovu vojsku samo ako se temeljito reorganizira. Tijelo kojemu je temelje položio Scharnhorst usavršio je Helmut von Moltke i od njega stvorio instituciju koja je željezom i krvlju ostvarila njemačko ujedinjenje. O kojemu je to tijelu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U kaosu poražene Njemačke tu je stranku osnovao jedan bravar iz Munchena. Na jedan od njezinih prvih skupova poslan je kao špijun vojnik koji je tek izašao iz bolnice. Godine 1920. taj će vojnik napustiti vojsku i dobiti posao šefa propagande te stranke. Trinaest godina kasnije taj će vojnik i ta stranka zavladati Njemačkom. Kako se to moglo dogoditi? poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U kaosu poražene Njemačke tu je stranku osnovao jedan bravar iz Munchena. Na jedan od njezinih prvih skupova poslan je kao špijun vojnik koji je tek izašao iz bolnice. Godine 1920. taj će vojnik napustiti vojsku i dobiti posao šefa propagande te stranke. Trinaest godina kasnije taj će vojnik i ta stranka zavladati Njemačkom. Kako se to moglo dogoditi? poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U kaosu poražene Njemačke tu je stranku osnovao jedan bravar iz Munchena. Na jedan od njezinih prvih skupova poslan je kao špijun vojnik koji je tek izašao iz bolnice. Godine 1920. taj će vojnik napustiti vojsku i dobiti posao šefa propagande te stranke. Trinaest godina kasnije taj će vojnik i ta stranka zavladati Njemačkom. Kako se to moglo dogoditi? poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U filozofiju je ušao kao uvjereni marksist, a njegovo najpoznatije djelo je kritika marksizma napisana na više od 1000 stranica. Svoj politički angažman počet će u komunističkoj mladeži, a tvorci nezavisnog radničkog sindikata Solidarnost u njemu će vidjeti jednog od duhovnih vođa. Bio je godinama član vladajuće partije, a njegova djela i istupi nadahnut će ljude koji će srušiti realni socijalizam. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U filozofiju je ušao kao uvjereni marksist, a njegovo najpoznatije djelo je kritika marksizma napisana na više od 1000 stranica. Svoj politički angažman počet će u komunističkoj mladeži, a tvorci nezavisnog radničkog sindikata Solidarnost u njemu će vidjeti jednog od duhovnih vođa. Bio je godinama član vladajuće partije, a njegova djela i istupi nadahnut će ljude koji će srušiti realni socijalizam. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

On je prvi hrvatski vladar za kojega je u suvremenim izvorima potvrđena titula kralja Hrvatske i Dalmacije. Bio je moćan vladar, u njegovo vrijeme Hrvatskoj je osim bizantske Dalmacije pripojen i teritorij Neretvanske kneževine. Na splitskoj krstionici reljef vladara možda predstavlja baš njega. Godine 1074. gubi mu se svaki trag. Tko je on? Zašto je nestao? poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ime su dobili po samostanu podignutom pokraj Salomonova hrama. Bili su redovnici, ali glavni im je posao bio čuvanje svetih mjesta u Svetoj zemlji. Bili su prepoznatljivi po bijeloj odjeći na kojoj je bio crveni križ. S vremenom postali su najbogatiji crkveni red i glavni bankari Europe. Oni su i razlog zašto je petak 13. i danas na zlu glasu. Tko su oni? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ime su dobili po samostanu podignutom pokraj Salomonova hrama. Bili su redovnici, ali glavni im je posao bio čuvanje svetih mjesta u Svetoj zemlji. Bili su prepoznatljivi po bijeloj odjeći na kojoj je bio crveni križ. S vremenom postali su najbogatiji crkveni red i glavni bankari Europe. Oni su i razlog zašto je petak 13. i danas na zlu glasu. Tko su oni? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nazivaju ga jednim od najstarijih zanata na svijetu. Spominje se u Starom zavjetu. U Umijeću ratovanja piše da nije čovječan onaj koji se tim poslom ne bavi kada izbije rat. Nekada su se njime bavili amateri, ljudi koji su taj posao plaćali iz vlastitog džepa. Danas se njime bave moćne vladine i nevladine službe. O kojemu je to poslu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nazivaju ga jednim od najstarijih zanata na svijetu. Spominje se u Starom zavjetu. U Umijeću ratovanja piše da nije čovječan onaj koji se tim poslom ne bavi kada izbije rat. Nekada su se njime bavili amateri, ljudi koji su taj posao plaćali iz vlastitog džepa. Danas se njime bave moćne vladine i nevladine službe. O kojemu je to poslu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nazivaju ga jednim od najstarijih zanata na svijetu. Spominje se u Starom zavjetu. U Umijeću ratovanja piše da nije čovječan onaj koji se tim poslom ne bavi kada izbije rat. Nekada su se njime bavili amateri, ljudi koji su taj posao plaćali iz vlastitog džepa. Danas se njime bave moćne vladine i nevladine službe. O kojemu je to poslu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

17. studenog 1943. na put je iz Otočca krenula slovensko-hrvatska delegacija. Krajnje odredište nisu znali, kamionima su putovali do Udbine, a zatim pješke preko Srba i Martin Broda. U Livno su stigli 25. i 26. studenog. Tek tamo su saznali kuda zapravo idu-njihovo odredište bilo je Jajce. Zašto su išli prema Jajcu? Što se 29. i 30. studenog 143. događalo u tom srednjobosanskom gradu? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

17. studenog 1943. na put je iz Otočca krenula slovensko-hrvatska delegacija. Krajnje odredište nisu znali, kamionima su putovali do Udbine, a zatim pješke preko Srba i Martin Broda. U Livno su stigli 25. i 26. studenog. Tek tamo su saznali kuda zapravo idu-njihovo odredište bilo je Jajce. Zašto su išli prema Jajcu? Što se 29. i 30. studenog 143. događalo u tom srednjobosanskom gradu? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Indija je prestala biti britanska kolonija u ponoć 14. na 15. kolovoza 1947. 1. listopada 1949. na Trgu nebeskog mira Mao Ce-tung proglasio je stvaranje Narodne republike Kine. U nešto više od dvije godine razmaka najmnogoljudnije zemlje svijeta oslobodile su se stranih gospodara i postale predvodnice onoga što će Mao nazvati Trećim svijetom. A onda, nešto više od petnaest godina otkada su se oslobodile stranih gospodara te dvije zemlje vodit će rat oko granice. Taj sukob traje i danas. Zašto su Indija i Kina u tako napetim odnosima? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.