Između redova

Direktorica, doktorica i kantonalna zastupnica. Mnogo je uloga Sebije Izetbegović, koja je i supruga Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije, najveće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini. Za sebe kaže da je jedna od rijekih doktora koje imaju dvije subspecijalizacije u BiH, da je prešla redovan edukacijski i akademski put. No, Senat Univerziteta u Sarajevu oduzeo joj je sva akademska zvanja. Kako je direktorica najveće zdravstvene ustanove u BiH izgubila zvanje profesorice?

"Razumemo da Vlada Srbije u određenom smislu zavisi od Ruske Federacije i da zbog toga ima problem da uvede sankcije Kremlju, ali ćemo raditi na tome da u budućim pregovorima bar postepeno Srbija uvede neke sankcije koje ne bi u tolikoj meri uticale na život ljudi u Srbiji." Ovo je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa rekao Fyodor Venislavsky, predstavnik predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u parlamentu Ukrajine i član odbora Vrhovne vlade za nacionalnu bezbednost i odbranu. U 'Između redova' slušajte razgovor sa ukrajinskim parlamentarcem o uvođenju sankcija Rusiji, o tome koliko je jak ruski uticaj na Balkanu, ali i o povećanom broju ruskih diplomata u Srbiji.

Da li u svijetu raste rizik od nuklearne eskalacije? Znamo li kada će rat u Ukrajini završiti i zašto Stephen Wertheim, analitičar i profesor Univerziteta Yale smatra da raste rizik od trećeg svjetskog rata. Saznajte sve u podcastu 'Između redova' u kojem je Dragan Štavljanin razgovarao sa Wertheimom, koji je i autor knjige Tomorrow, the World: The Birth of U.S. Global Supremacy, a kojeg je magazin Prospect stavio na listu 50 vodećih mislilaca svijeta u vrijeme COVID-19.

Jedna od najvećih lekcija neuspelog iračkog rata iz 2003. jeste da nije moguće oružjem nametnuti demokratiju drugoj zemlji, što su pokušali američki neokonzervativci, kaže Paul Pillar, profesor Univerziteta Georgetown u Washingtonu. On je u vreme američke invazije bio nacionalni obaveštajni oficir za Bliski istok i južnu Aziju, a kao mladi vojnik učestvovao je u ratu u Vijetnamu.

"Zoran Đinđić nije plivao niz nego uz vodu. Dakle, nije bio konformista" kaže u specijalnom izdanju podcasta Između redova doktorca Dunja Melčić, filozofkinja iz Frankfurta. "Za mene je šok da njegovo političko ubistvo u Srbiji nije šok. Da se ne priča do dan danas o tom stravičnom činu," ističe Melčić dodajući da je bilo najvažnije da se nađu nalogodavci. "A oni, nažalost, nisu otkriveni do danas", dodaje Mečić.

Pre 20 godina ubijen je premijer Srbije Zoran Đinđić. Kao prvi premijer nakon rušenja autoritarnog režima Slobodana Miloševića pokušavao je da promeni Srbiju – da je modernizuje i okrene Zapadu. Koliko je u tome uspeo poslušajte u podkastu "Između redova" autorice Ljudmile Cvetković.

Sa osjećajem ugroženosti ruskog predsjednika Vladimira Putina, raste i nuklearna prijetnja, smatra Sergej Radčenko, profesor historije na američkom Univerzitetu Johns Hopkins. Kaže da oni koji tvrde da ne postoji mogućnost da Rusija napadne Ukrajinu nuklearnim oružjem ne znaju šta pričaju "jer niko ne može zasigurno da tvrdi šta će se desiti." U specijalnom izdanju podcasta 'Između redova' slušajte i zašto Radčenko kaže da Putin sebe doživljava kao "glasnikom" novog svjetskog poretka i da li njegove ideje nailaze na širi odjek?

Ruski predsjednik Vladimir Putin se neće povući iz Ukrajine zbog sankcija ma koliko ekonomija trpela smatra Sergej Aleksašenko bivši zamenik guvernera Centralne banke Rusije. U specijalnom izdanju 'Između redova' sa Draganom Štavljaninom Aleksašenko procenjuje i da Putin stoprocentno kontroliše situaciju u Rusiji i dalje uživa podršku građana, uprkos sankcijama, te da nije moguć puč koji bi izveli oligarsi ili pojedine struje u Kremlju.

Kako se kolege Slavka Ćuruvije, ubijenog novinara i vlasnika Dnevnog telegrafa i nedeljnika Evropljanin, sećaju 90-ih godina u Srbiji i rada sa njim? Ćuruvija je ubijen u aprilu 1999. nakon niza pritisaka na rad novina u njegovom vlasništvu zbog kritičkog izveštavanja u vreme režima Slobodana Miloševića, tada predsednika Savezne Republike Jugoslavije. Novinari Miroslav Mikuljanac, Mitko Jakovlevski i Srđan Janković govorili su o vremenu kada su bili deo Ćuruvijine redakcije u Beogradu i suočavali se pritiscima, kažnjavanjima, zaplenama imovine i pretnjama zatvorom.

Nekadašnji saradnik Mirjane Marković supruge Slobodana Miloševića, danas je najodaniji saveznik predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Poznat je po oštroj retorici prema susedima u regionu i prijateljstvu prema Rusiji. Posle dugogodišnjeg ministarskog staža u Vladi Srbije imenovan je za čelnika nacionalne bezbednosne službe – Bezbednosno informativne agencije. Koji je put Vulin prešao poslušajte u podkastu "Između redova".

Željko Komšić četvrti put ulazi u Predsjedništvo BiH, držeći rekord po broju godina provednih na toj poziciji. Kada je izabran prvi put bio je najmlađi član Predsjedništva. Uz imidž 'momka iz kvarta' i nepostojanje korupcijskih afera koje bi se vezivale uz njegovo ime, slovi za jednog od najpopularnijih političara u poslijeratnoj BiH. Šta je za BiH donijela politika koju zagovara i živi Željko Komšić?

Od pripadnika “crvene aristokratije” do pada za vreme Kulturne revolucije pa do “ustoličenja” kao kineskog “crvenog cara”. To je put Si Đinpinga. Iako je stradao od režima Mao Cetunga, kritičari kažu da koristi maoističke metode, odustajući od nekih reformi Deng Sijaopinga. Međutim, produžetak mandata na čelu Kine nije izraz samo njegove moći, već i ranjivosti. U tome je paradoks njegove vladavine.

Dok je 14. maja 2022. išla pjesma 'Grbavica' od Mladena Vojičića Tife, niko od prisutnih nije mogao sakriti suze. Plakali su svi oni koji su došli na posljednji ispraćaj Ivice Osima. Švabe iz Sarajeva. Štrausa s Grbavice. Gospodara familije. Ko je bio Ivica Osim? Slušajte u podcastu 'Između redova'. Saradnja: Mirnes Bakija.

Malo je ko u Crnoj Gori mogao da predvidi da će novi predsjednik Vlade Crne Gore biti Dritan Abazović. Lider je male građanske stranke, po nacionalnosti Albanac, rođen u Ulcinju, doktor političkih nauka. Nije bio dio neke snažne i etablirane političke organizacije koja bi ga lansirala u vrh politike. Nije poznato da je uz sebe imao tajkune ili centre moći koji bi mu pomogli da zauzme jednu od najviših funkcija u državi. Sve navedeno nije mu davalo veliku šansu da u političkom ambijentu Crne Gore postane faktor političkog odlučivanja. Koja je tajna Abazovićevog uspona?

Kao onizak dečak koga su vršnjaci maltretirali, zatim loš đak – ni sam Vladimir Putin nije mogao ni da zamisli da će postati neosporni lider Rusa, jedan od najvećih u istoriji. “Car”, kako ga zovu, apsolutni je gospodar Kremlja, ali i njegov zatočenik s obzirom na izazove. Ne zna se kada je opasniji – kada je na vrhuncu moći, ili u škripcu – što pokazuje i rat u Ukrajini koji je započeo.

Nekada je igrao ulogu predsjednika u TV seriji. Zatim je postao predsjednik Ukrajine. Danas, kroz video poruke Volodimir Zelenski okuplja Ukrajince i Ukrajinke koji se bore za život usred invazije Rusije. Uz sve ono što je bio i što će biti, uloga otpornog lidera će biti ona koju će brojni sigurno zapamtiti o Zelenskom.

Većina ljudi zna tri stvari o Billu Gatesu: da je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, da je suosnivač kompanije Microsoft i da je velikodušni filantrop koji svoje vrijeme posvećuje pitanjima javnog zdravlja, klimatskim promjenama, borbi protiv siromaštva, tehnološkim inovacijama. S pandemijom Gates je postao meta teorija zavjere koje tvrde da je on kreirao virus, da zarađuje od vakcina, da je njegov plan dominacija svijetom. U podcastu Asje Hafner poslušajte priču o čovjeku koji je postao svojevrsni fenomen savremenog doba - za kojeg kažu da je "štreber" koji je promijenio svijet, svrstavaju ga u 100 najuticajnijih ljudi 20. vijeka, ali i optužuju za monopol i nazivaju mogulom koji po svaku cijenu želi da zavlada svijetom. Da li će buduća uloga Billa Gatesa biti još važnija od onoga što je do sada pokazao?

Retko koji američki predsednik se suočavao istovremeno sa toliko izazova kao Joe Biden. Prva pandemija nakon Španske groznice 1918, najveća ekonomska kriza posle Velike depresije 1930-ih i najdublje podele u zemlji od Građanskog rata 1861-5. Koliko će mu u tome pomoći bogato političko iskustvo, retko umeće da od suparnika pravi saveznike i snaga da prevaziđe lične tragedije? Poslušajte u novoj epizodi podcasta 'Između redova'.

Ana Brnabić nastavlja još jedan mandat na čelu Vlade Srbije kao premijerka u senci predsednika države Aleksandra Vučića. U nastavku mandata na prvom mestu biće joj, po sopstvenom priznanju, bezbednost Vučića i Republike Srbije. Sa čim Ana Brnabić ulazi u novi mandat slušajte u podcastu 'Između redova'.

Predsednik Hrvatske Zoran Milanović je kao retko ko u novijoj hrvatskoj istoriji uzburkao domaću javnost žestokim napadima na svoje kritičare, nazivajući ih drukerima, Amazonkama, zaštitnicma jazavaca, predvodnicima Kabale. Pri tom je uglavnom reč o licima iz levičarsko-liberalnog miljea, što su pojedini desničarski portali pozdravili nazivajući ga "naš novi Orban", te da se obračunava sa levicom “argumentima desnice”. Šta je pozadina ovakvih Milanovićevih istupa slušajte u podkastu “Između redova”.

Kako je DPS Mila Đukanovića, nakon 30 godina vladavine u Crnoj Gori, ostao u manjini? Dragan Štavljanin podseća na Đukanovićev put od saveznika Slobodana Miloševića do njegovog ljutog protivnika i kasnije političke zaokrete. Slavljen je kao otac nacije, ali i optuživan za korupciju i autoritarnu vladavinu. Sada će kao šef države morati da deli vlast sa opozicionom koalicijom, koju optužuje da je nacionalistička i prosrpska.

Premladi da se sećamo, odlučni da nikada ne zaboravimo, moto je regionalne nevladine Inicijative mladih za ljudska prava. Bore se za mir u regionu i suočavanje sa prošlošću, regionalnu saradnju, istinu, pravdu, odgovornost i demokratiju. Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava u 'Između redova' donosimo priču o Inicijativi o tome kako je biti aktivista za ljudska prava u Srbiji.

Greta Thunberg je kao 15-godišnjakinja odlučila da jednog petka u avgustu 2018. ne ode u školu, već da se pojavi pred švedskim parlamentom noseći transparent na kojem je pisalo "Školski štrajk za klimu". Njena mala kampanja postala je globalni pokret - “Petak za klimu” i inspiracija hiljadama mladih da organizuju svoje štrajkove tražeći bolje klimatske politike i konkretne akcije od svjetskih lidera. Aktivizam za klimu, tokom svega tri godine od pojave švedske tinejdžerke, dobio je na zamahu - milioni ljudi sada ozbiljno shvataju, razmišljaju i djeluju po pitanju klimatske krize.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije citira Džonija Štulića, ruča sa beskućnicima, ima naloge na Instagramu i Facebooku. No, bez obzira na ove poteze koji su stekli simpatije javnosti, za neke nije bilo razumevanja. Poput davanja najvišeg crkvenog ordena jednom od protagonista režima Slobodana Miloševića 90-ih godina, te sletanja helikopterom pred manastir na Cetinju zbog ustoličenja mitropolita crnogorskog primorskog. Koliko je zaista Porfirje iskoračio iz konzervativizma SPC-a na čije čelo je izabran u februaru ove godine?

Nakon 16 godina na čelu nemačke vlade Angela Merkel odlazi sa političke scene. Mnogi su je potcenjivali kada je ušla u politiku kao devojčica odrasla na komunističkom istoku, da bi ubrzo postala najmoćnija žena na svetu, de fakto lider Evrope, kancelarka koju Nemci često zovu „mutti“, odnosno „mama“. Njen mandat su obeležile krize u čijem rešavanju je imala ključnu ulogu. Kao što je imala osećaj za trenutak u donošenju najvažnijih odluka, tako je i očito u pravo vreme procenila da treba da ode bez prevelike pompe.

Povodom 30 godina od raspada Jugoslavije u posebnom izdanju podcasta ‘Između redova’ donosimo razgovor Dragana Štavljanina sa Milanom Kučanom, najuticajnijim političarem u Sloveniji u drugoj polovini 1980-ih i njenim predsjednikom u vrijeme osamostaljenja.

Povodom 30 godina od raspada Jugoslavije u posebnom izdanju podcasta ‘Između redova’ donosimo razgovor Dragana Štavljanina sa Mari Žanin Čalić profesorkom Univerziteta u Minhenu i Susan Woodward profesorkom na The Graduate Center, City University of New York.

"Evropska unija zapravo ima dobar razlog za oprez prilikom prijema zemlje poput Srbije jer mislim da postoje neke neliberalne i autokratske tendencije u toj državi. I to otvara put Kini", kaže u razgovoru sa Draganom Štavljaninom Francis Fukuyama, profesor Univerziteta Standford i autor čuvene knjige “Kraj istorije i poslednji čovek”. Razgovor sa Fukuyamom emitujemo u sklopu specijalnog izdanja podkasta 'Između redova'.

Nebojša Stefanović je nepodoban za vladajuću Srpsku naprednu stranku, u kojoj je nakon zahteva lokalnih odbora podneo ostavku na mesto čelnika beogradskog odbora, ali je za sada neupitno njegovo mesto ministra obrane, potpredsednika Vlade Srbije i šefa Biroa za koordinaciju službi bezbednosti. Stranački odbori zahtevali su njegovu smenu zbog nereagovanja na navodno prisluškivanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića u vreme kada je bio na čelu MUP-a. Koji je put Stefanović prešao od jednog od najbližih saradnika lidera stranke i predsednika Srbije Aleksandra Vučića do toga da ga stranačke kolege izbegavaju na sednici Glavnog odbora, slušajte u 'Između redova'.

Više od decenije Aleksej Navaljni targetira rusku političku elitu u svojim antikorupcijskim istragama, vodi političke proteste i poziva na glasanje protiv predsjednika Rusije Vladimira Putina. Nije uspio da bude direktni protivkandidat Putinu na izborima zbog toga što je proglašen krivim za malverzacije – predsuda kojom je automatski diskvalifikovan za kandidovanje na izborima.  Nakon pokušaja trovanja agensom novičok i petomjesečnog oporavka u Njemačkoj bolnici dobrovoljno se vratio u Rusiju. Kako je Navaljni od aktiviste za Kremlj postao ‘ekstremista’ poslušajte u podcastu “Između redova”.

Zlatni medvjed, nominacije za Oskara, Baftu, brojne druge nagrade, priznanja i žene u fokusu filmova koji se bore protiv poricanja, za kulturu sjećanja i pomirenje. Ovako nam u ovoj epizodi 'Između redova' Milorad Milojević predstavlja put Jasmile Žbanić, jedne od najznačajnijih bosanskohercegovačkih režiserki. Od Grbavice, preko njenih drugih filmova, pa do Quo vadis Aida, poslušajte kako se feministički pristup ogleda u filmovima Jasmile Žbanić, kao i na koji način umjetnost može da vodi polemiku o odnosu sadašnjost prema prošlosti.

Glumica Mira Furlan preminula je 20. januara od posljedica virusa Zapadnog Nila. Ova ikona jugoslovenskog glumišta na početku devedesetih odlazi u Ameriku, gdje će se snaći i igrati u nekim ostvarenjima, ali nikada doživjeti zvjezdani status koji ima na prostoru bivše Jugoslavije i danas. Šta je tako uznemirilo javnost bivše Jugoslavije nakon smrti Mire Furlan? Zašto je toliko ljudi imalo potrebu da na mrežama i u medijima podijeli osjećanja? Da li smo se u njenoj priči prepoznali? Slušajte u ovoj epizodi podcasta Između redova. Također ćete čuti dijelove Mirinog pisma upućenog sugrađanima 91.godine, koje je u javnosti zaživjelo tek nakon njene smrti, a koje su za nas čitali su i komentarisali građani Zagreba, Beograda i Sarajeva.