Prva crta

Portal Identitet.hr prije dvije godine pokrenuo je rubriku Domovinski rat u nastavi. Trebala bi biti pomoć nastavnicima povijesti u obrađivanju tema iz Domovinskog rata. Ideja je to urednice portala dr. Janje Sekule Znanstvene suradnice i više arhivistice iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i dr. Rone Bušljete Kardum izvanredne profesorice s Odsjeka za odgojno-obrazovne znanosti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. S njima smo razgovarali o ideji, namjeri i mogućnostima koje nude u rubrici Domovinski rat na portalu Identitet.hr.

19. je studeni, Dani su sjećanja na žrtvu Vukovara, 33 su godine protekle od dana kada je slomljena obrana Grada heroja. Među herojima Vukovara posebno mjesto ima onaj s Trpinjske ceste, Blago Zadro. Jedna se fotografija legendarnog zapovjednika urezala u kolektivno pamćenje. Prema njoj naslikan je i golem mural u zagrebačkoj Čulinečkoj ulici. Prikazuje Blagu Zadru kako pretrčava prugu pod neprijateljskom vatrom. Ovo je priča o toj fotografiji i fotografu koji ju je snimio.

U nedjelju će se u organizaciji Kluba veterana 148 brigade Trnje i drugih udruga održati tradicionalna manifestacija "Zapamtite Vukovar". Svijeće će se paliti večer uoči 18. studenog dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i brojnim gradovima, a središnja manifestacija održat će se u gradu Zagrebu. S nama je Milan Zanoški iz Kluba veterana 148. brigade.

Najavljujemo prvi Fest640-Festival domoljubnog filma koji će se održati od 14.-16. studenog u kinu Studentskog centra u Zagrebu. Jedinstveni je to filmski festival koji okuplja domaće i međunarodne autore i u ta tri dana publika će imati priliku pogledati dokumentarne i kratkometražne filmove, ali i sudjelovati u diskusijama i panelima o ulozi filma u očuvanju nacionalnog identiteta. O prvom Fest640 festivalu razgovaramo s autorom i organizatorom Stipom Majićem, inače autorom više dokumentarnih filmova o Domovinskom ratu, te nekadašnjim pripadnikom vukovarskih Žutih Mrava.

S nama su administratori Facebook grupe Heroji Vukovara. Riječ je o grupi koja je nastala uz istoimeni serijal Heroji Vukovara autora Eduarda i Dominika Galića, ali je s vremenom prerasla u grupu koja broji 21 tisuću članova i koja redovito objavljuje sjećanja na branitelje Vukovara, ljudi i događaje u danima opsade grada. U Prvoj crti s nama su administratori grupe, osnivač Damir Markuš Kutina, pripadnik vukovarskog HOS-a i mlađi administrator Kristijan Kro.

83. zagrebački samostalni bataljun i drugi zagrebački dragovoljci pokazali su 91. godine kako se s velikim moralom i poletom, uz skromna sredstva, mogu činiti veliki pothvati. Bili su to obični ljudi bez vojne naobrazbe, bolničari, poduzetnici, studenti koji su ostavili svoje poslove i svoje obitelji i odazvali se pozivu Kriznog stožera i otišli u pomoć Vukovaru i Istočnoj Slavoniji.

Izmjenama Zakona o pravima hrvatskih branitelja osnovica za invalidninu hrvatskih ratnih vojnih invalida nakon 20 godina je odmrznuta i moći će se usklađivati s troškovima života. U tu skupinu nisu ušli stradali pirotehničari koji se i u drugim pravima smatraju zakinuti, pa u Prvoj crti pitamo tko rješava i na koji način prava stradalih pirotehničara.

Sa nama je autor pjesama o Domovinskome ratu Goran Brebrić, iz čije je kreativne kuhinje izašla nova pjesma. Zove se MOST i govori o danu i danima kada je u Petrinji počeo rat. Pjesma MOST u fazi je snimanja spota, a bit će promovirana u rujanske Dane sjećanja.

U Prvoj crti s nama je Branko Šubić, hrvatski branitelj i petrinjski ultramaratonac koji organizira domoljubno-sportsku akciju „Branko Šubić za branitelje“ i Ultramaraton Savudrija- Petrinja 2024.

Jutros je s nama Luka Ivanković sin Antuna Ivankovića kojem će večeras općina Tovarnik posvetiti trg i otkriti spomen ploču. Antun Ivanković bi je hrvatski branitelj koji je život posvetio promicanju istine i otkrivanju počinitelja ratnih zločina, sudjelovao je u stvaranju niza dokumentarnih filmova, pomogao u izradi brojnih knjiga, te se posebno založio za dolazak obitelji francuskog dragovoljca Jeana-Michela Nicoliera u Hrvatsku i dodjeljivanje odličja njegovoj majci.

U emisiji gostuju Vlatka Vukelić, izvanredna profesorica na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i novinar Glasa Koncila Vlado Čutura koji se bave otkrivanjem i sistematiziranjem podataka o ubijenoj djeci u Domovinskome ratu. Prije pet godina simpozijem Otvaranje imenika - ubijena i ranjena djeca u Domovinskome ratu pokrenuli su pitanje prikupljanja i sistematiziranja podataka o djeci ubijenoj i stradaloj u ratu. Gdje su danas, što se u tih pet godina napravilo ili nije, i o kojem broju ubijene djece danas govorimo čut ćemo u današnjoj emisiji.

U današnjoj emisiji s nama je autor više od 600 oznaka Hrvatske vojske, arhitekt i umirovljeni bojnik Božo Kokan, koji se smatra ocem vizualnog identiteta HV-a, a s toliko osmišljenih oznaka jedinstvena je pojava i u svjetskim okvirima. Kokan je radio znakove gardijskih brigada, MORH-a, Glavnog stožera, vrhovnog zapovjednika, ministra obrane, vojne medalje i prateće isprave. Svoj rad prezentirao je u monografiji "Znakovi pobjednika".

S nama su Vlado Čutura i Zvonko Sokolović iz Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a SMŽ.

Prošli je tjedan u prepunom dubrovačkom kazalištu Marina Držića predstavljena knjiga „Heroji bez puške - Crveni križ u Dubrovniku 1991.-1992. ” autora Ive Oreškovića. Kako autor u uvodniku kaže riječ je o ljudima koji su bili od pomoći drugima u nevolji i to su radili velikodušno, bez razmišljanja i sretni što imaju priliku dati nešto od sebe.

Naši jutrošnji gosti dolaze iz Invalidskog odbojkaškog kluba Zagreb, to su predsjednik Damir Kasap i direktor kluba Ivan Ćosić. Hrvatska liga sjedeće odbojke postoji već skoro trideset godina u kojima se razvilo 12 klubova po različitim gradovima. Sjedeću odbojku nude kao rješenje za osobe s invaliditetom koje nakon ozljeđivanja traže svoj put i svoje mjesto.

Preventivni sistematski pregledi hrvatskih branitelja nastavljaju se i u ovoj godini. Od početka programa 2016. godine pregledu pristupilo više od 106 tisuća hrvatskih branitelja. S obzirom na to da su veterani većinom u godinama kad se intenzivnije razvijaju kronične bolesti, pregled je usmjeren na prevenciju i rano otkrivanje kardiovaskularnih i onkoloških bolesti. Od ove godine u sistematski su uključeni i dodatni pregledi za rak pluća i rak debelog crijeva.

U KBC-u Zagreb otvoren je Centar za rane. Bit će to mjesto centraliziranog liječenja dekubitusa koje je nastalo na inicijativu Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine, pri čemu je pomoglo Ministarstvo hrvatskih branitelja.

U vrijeme kad se sve duže živi, a unatoč bolestima i potrebi smještajnih kapaciteta nema, pomoć u kući i palijativna skrb postaju sve potrebniji. U Prvoj crti s nama je danas predsjednica Palijativnog tima LiPa Ljerka Pavković koja je ujedno i predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara, tehničara i drugih radnika u zdravstvu Domovinskog rata.

Naš današnji gost dolazi iz Udruge Veterana, vojnika i domoljuba koji, osim što rade filmove o njima, o veteranima aktivno i brinu. Tako su nedavno potpisali 3 projekt iz programa Zaželi, što im je četvrti projekt brige za osobe koje trebaju pomoć u kući, a koji je provela i provodi ta udruga.

Roman  "260 dana“ autora Marijana Gubine bit će predložak za novi film redatelja Jakova Sedlara, koji bi trebao biti prvi produkcijski veliki film koji će se financirati individualnim novcem. Misija je tima koji na njemu radi na međunarodno konkurentan način u Hrvatskoj i svijetu progovoriti o događajima u Domovinskome ratu. Poruke su univerzalne i zato dobro prihvaćene i u holivudskom svijetu. Snimanje počinje u svibnju u Osječko-baranjskoj županiji, a na platna film bi trebao početkom iduće godine.

Na adrese korisnika već stižu Nacionalne i Europske iskaznice za osobe s invaliditetom kao i Europske parkirališne karte također za osobe s invaliditetom. Riječ je o EU projektu čiji je nositelj Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a partner i provoditelj AKD ili Agencija za komercijalnu djelatnost. Iskaznice su vezane uz unapređenje mobilnosti i Zakon o povlasticama u prometu, a što to sve znači čut ćemo u jutrošnjoj Prvoj crti.

U Zadru se obilježava 31 godina prve velike traje napadne operacije koja je počela mijenjati karakter Domovinskoga rata. Maslenica je bila prekretnica i jedna od najodlučnijih bitaka u Domovinskome ratu. Prvotno je nazvana akcija Gusar počela je u zoru 22. siječnja 1993. Te se akcije u jutrošnjoj emisiji prisjećaju Marko Čulina, zapovjednik 112. brigade, pripadnik jedinice specijalne policije Poskoci Petar Strmota i Danijel Kotlar iz 7. domobranske pukovnije.

Uz najviše vojne počasti veterani Bojne Frankopan oprostili su se u subotu od svog zapovjednika, a njegov ispraćaj ponovo ih je okupio iz svih krajeva kao što je to bilo i 91. godine. Što im je Bruno Zorica Zulu značio tada, a što sada i kako je u zrelim godinama i 30 godina nakon rata oprostiti se od svog zapovjednika ispričali su nam u jutrošnjoj emisiji.

Za dva dana, 18.-tog ovoga mjeseca obilježit ćemo Dan mirovnih inicijativa grada Zagreba. Bio je to pokušaj razumnog dijaloga i stavljanja mira ispred rata. Spontani roditeljski mirovni apel dotad nedodirljivoj JNA napisala je jedna Zagrepčanka i u tome ju je podržalo puno ljudi. Danas se tog događaja posebno ne prisjećamo, a grad Zagreb Dan mirovnih inicijativa ne obilježava na neki poseban način.

466. je obljetnica obrane Gvozdanskog, pa se u nedjelju 14. siječnja organizira spomen pohod i komemoracija braniteljima te utvrde koja je odolijevala turskim napadima i opsadi do samog kraja. U Gvozdansko se odlazi od 2010. godine, a organizatori tog spomen pohoda s nama su u Prvoj crti, to su Damir Borovčak, ujedno i autor monografije Gvozdansko-hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora te Ivica Matošević.

Idućih dvadesetak minuta provest ćemo s predsjednikom Udruge HVIDR-a Osijek 91 Miljenkom Kolobarićem. Name, ta je udruga uz nedavni Dan grada Osijeka nagrađena Zlatnom plaketom Grb grada Osijeka za osobit doprinos u području socijalne skrbi. Što to sve rade u Hvidri Osijek 91 doznaje naša kolegica Amoreta Bajto.

Centar za inkliziju i potporu u zajednici i Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara organizirali su tribinu „Branitelji u kulturnom i audiovizualnom prostoru Hrvatske. Željeli su prikazati čime se sve branitelji bave i što sve stvaraju, te ih potaknuti na još više kreativnog rada. Kao gosti na tribini su sudjelovali su redatelji Dražen Hrženjak i Stipo Majić, glazbenica Eva Kirhmajer Bilić, pisci i urednici, autori i koautori Mladen Pavković i Josip Jurčević.

Naša je današnja gošća psihijatrica Marijana Braš, koja je nedavno objavila knjigu „Susreti-putovanje prema novoj ekologiji uma”. Naslov upućuje na promjenu, na ono o čemu doktorica Braš redovito govori u našim emisijama, a to je da je čovjek čovjeku lijek, te da je pravi susret s čovjekom lijek.

6. prosinca, Dan dubrovačkih branitelja obilježen je cjelotjednim programom dubrovačkih kulturnih ustanova, udruga i pojedinaca. U sjećanje su vraćeni teški, ali ponosni dani herojske obrane grada u Domovinskom ratu 1991. godine. Reportažu o tome za Prvu crtu pripremio je kolega Baldo Marunčić.

Na današnji dan 5. prosinca 91 odigrao se jedan od najtragičnijih i najherojskih događaja u Domovinskome ratu u kojem je 16 hrvatskih branitelja do posljednjeg metka branilo Osijek u šumi Rosinjača. Osim toga, Rosinjača je poznata i po akciji izvlačenja njihovih tijela osam dana kasnije, a sve je snimao tadašnji snimatelj HTV-a koji se za tu zadaću sam javio.

S nama je povjesničar novog doba Borna Marinić, koji širu javnost informira o Domovinskome ratu na najmoderniji i najdostupniji način. Njegovu Facebook stranicu „Dogodilo se na današnji dan- Domovinski rat” prati 138 tisuća ljudi, portal Domovinski rat.hr u godini dana pogleda oko 600 tisuća ljudi, a i podcast „Gdje si bio 91?” broji milijunske preglede. Nesumnjivo je Domovinski rat, odnosno priče o ljudima u tome ratu, učinio široko dostupnima velikom broju ljudi.

Albanci u Domovinskome ratu

S nama je dugogodišnji voditelj protokola Grada Vukovara i jedan od začetnika Kolone sjećanja Tomislav Čorak. Prisjetit ćemo se kako je nastao najveći živi spomenik Domovinskog rata kojeg cijelo vrijeme organizira grad Vukovar, a prvi put je spontano organizirana s prvim povratkom 1998. godine. Kolona je s vremenom rasla, a cilj je od početka bio odati počast žrtvi na dostojanstven i primjeren način.

S nama je povjesničarka Janja Sekula koja je nakon dugogodišnjeg istraživanja srpske pobune i paradržave na području Zapadne Slavonije objavila knjigu „ Pobuna, okupacija, poraz, Zapadna Slavonija 1990. i 1991.” U njoj iznosi puno zanimljivih podataka o Zapadnoj Slavoniji i tvrdi kako taj prostor u mnogo čemu prednjači u odnosu na ostale dijelove Hrvatske zahvaćene ratom, te da se tu dogodio važan preokret bitan za daljnji tijek rata.

Udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a grada Zagreba u pilot obliku pokrenula je rijedak projekt preventivnih zdravstvenih pregleda za supruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a. Riječ je o kompletnim ginekološkim pregledima kojima se čuva zdravlje supruga kako bi se na vrijeme otkrile eventualne novotvorine. Potrebu za pregledima vide u tome što su supruge često zapostavljene i marginalizirane, jer je njihova briga usmjerena na oboljelog muža i djecu pri čemu zanemare sebe i svoje zdravlje.

U Prvoj crti s nama su članovi Kluba veterana 148. brigade Trnje koja je obilježila 32 obljetnicu ustrojavanja. Što to znači za bivše pripadnike te brigade, što Klub smatra svojim najvećim postignućem, kako su se uklopili i pridonose zajednici i što bi još voljeli učiniti. Klub 148. brigade poznat je po tome da je pokrenuo paljenje svijeća 17. studenog u Vukovarskoj, što je postalo nezaobilazan događaj koji se proširio i po drugim gradovima, a i šire.

U današnjem izdanju Prve crte gošća nam je psihijatrica Marijana Braš, profesorica na zagrebačkom Medicinskom fakultetu i predstojnica Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine. Tema nam je bol, što je karakteristično za veterane i ljude izložene traumi, je li ta bol kronična ili povremena, otkud dolazi bol, te što boli i zašto i na kraju, što se s njom može učiniti.

Osobe koje koriste proteze, invalidska kolica i druga ortopedska pomagala žive u prošlom stoljeću, jer iako pomagala tehnološki stalno napreduju, lista onih koja se mogu dobiti na teret HZZO-a desetljećima se nije mijenjala. Dapače, da pomagala koja su na listi pripadaju tehnologiji prošlog stoljeća svjedoči i podatak da je zadnja proteza na istoj promijenjena 1998. godine. Nabava modernijeg pomagala prepuštena je snalažljivosti korisnika, humanitarnim akcijama ili drugim načinima nadoplate.

Bivši Frankopani jako su ponosni na monografiju o svojoj postrojbi čija će promocija biti 26. ovoga mjeseca u Hrvatskom državnom arhivu u zagrebu. Monografija je ispala vrijedan dokument o prvim hrvatskim komandosima ne samo za njih- pripadnike nego i u znanstvenom smislu jer je ušla u kategoriju znanstvenog rada.

Poremećaji spavanja jedan su od prvih pokazatelja reakcije na stres, a nesanica jedan od prvih simptoma psihičkih problema. Uz to nesanica se smatra jednim od javnozdravstvenih problema današnjice. Na nedavnom skupu Na prvoj crti zdravlja iznesen je podatak da je oko polovice korisnika Domova za veterane pokazalo probleme u spavanju, te da bi i te vrste poremećaja trebalo uključiti u pregled prilikom sistematskih pregleda branitelja.

Nakon Šibenika i Sinja, u Petrinji je otvoren treći po redu Veteranski centar. U njemu je 149 ležajeva, a prva grupa korisnika već je na smještaju. Projekt Veteranskih centara završava do kraja godine kad će se otvoriti i četvrti, onaj u Daruvaru, a već su najavljena i četiri nova koja su predviđena u novoj financijskoj omotnici od 2021. do 2027.

„Vukovarske majke“, Udruga roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja obilježila je 30 godina rada i potrage za svojim nestalim članovima obitelji. Visoku godišnjicu obilježili su programom „Naših 30 godina zajedništva u potrazi za najmilijima. Članova udruge svakim je danom sve manje i ne umiru samo roditelji, nego i djeca nestalih. U 30 godina zbog različitih razloga od prvotnih oko 700 članova udruga danas okuplja još samo njih 40. I danas nakon 30 godina upućuju apel svima koji imaju neku informaciju o grobištima nestalih da je prenesu.

S nama su jutros članovi grupe Goran Brebrić i Loras, Riječ je o autorskom bendu domoljubne glazbe koji na lijep, poetski i nenametljiv način čuva i promiče istinu o Domovinskome ratu. Kako kaže autor pjesama Goran Brebrić, u pjesmama koje izvode nema ničega neistinitog, one govore o ljudima, događajima, osjećajima, nadama, očekivanjima s kojima se i danas mnogi mogu poistovjetiti i vratiti se u ta vremena.

U Borovu je 2. svibnja obilježena 32 obljetnica pogibije dvanaest hrvatskih redarstvenika. Uobičajeni protokol ove je godine promijenjen te su umjesto službenih govora, u programu pod nazivom „Nisu zaboravljeni” mladi polaznici policijske škole Josip Jović ispričali životne priče dvanaestorice ubijenih redarstvenika. Na taj način oni su ponovo postali ono što su bili, a osvježenje u protokolu pozdravili su svi nazočni. Priče koje su pričane napisala je književnica Tanja Belobrajdić.

Ratni PTSP svuda je oko nas, prenosi se na iduće generacije i ugrožava zdravlje hrvatskih branitelja koji postaju zdravstveno ranjiva skupina. U Prvoj crti pripremili smo neka od izlaganja i neke poruke koje su se mogle čuti na 3. Međunarodnoj konferenciji "Na prvoj crti zdravlja" koja je proteklih dana održana u Osijeku i Vukovaru. Skup je to koji je okupio istomišljenike u ideji da na psihofizičkom zdravlju veterana i članova obitelji treba ozbiljnije raditi. U današnjoj emisiji čut ćemo što je rečeno o traumi i njezinom utjecaju na slijedeće generacije, a u idućoj, za tjedan dana, što je rečeno o zdravlju i smrtnosti veteranske populacije. "Na prvoj crti zdravlja" javnozdravstveni je projekt koji je okupio skupinu stručnjaka i entuzijasta s ciljem da se ukaže na zdravstvene probleme hrvatskih branitelja i članova obitelji. Ciljevi su se razvijali jer se prva konferencija bavila pretežito psihičkim smetnjama veterana, druga je već otvorila i pitanje ostalih zdravstvenih problema, a na trećoj od stotinjak izlagača- samo trećina se bavila psihološkim problemima.

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, ministarstvo hrvatskih branitelja provodi projekt Uspostave veteranskih centara u Hrvatskoj. On znači izgradnju, uređenje i opremanje četiri veteranska centra – u Šibeniku i Sinju ( koji su već otvoreni), te Petrinji i Daruvaru (koji bi trebali biti otvoreni). Sva četiri centra moći će godišnje primiti više od 12 tisuća korisnika na dnevne i višednevne rehabilitacije. Odgovor je to resornog ministarstva na trenutni izazov u skrbi za veteransku populaciju, a to je starenje, porast zdravstvenih problema i smrtnost, te samački život. O tome što nude i tko ima pravo na rehabilitaciju u Veteranskim centrima razgovaramo u Prvoj crti.

Vlada je odlučila ukinuti Krizni zakon kojim su mirovine ostvarene po posebnim propisima prvi put smanjene za 10 posto-vratit će se pet posto u ovoj i pet u idućoj godini. Dosta nedoumica izazvao je i dodatak po danima provedenim u borbenom sektoru prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja 2017. Zašto nisu svi dobili to povećanje iako su bili u borbenom sektoru i zašto je on vezan samo uz najnižu mirovinu, te koji je postupak za povrat 10 posto kriznog zakona

Kod Svinjarevaca, na području Vukovarsko srijemske županije pronađeni su posmrtni ostaci više osoba, a prema neslužbenim podacima riječ je o ostacima možda i deset žrtava iz Domovinskog rata. Paralelno s ovom lokacijom sustavno se pretražuje odlagalište otpada Petrovačka Dola također kod Vukovara, a traži se i na području Banovine, Bučja. Nakon Sotina 2013. i Bobote u prosincu 2021. ovo je treći u nizu većih pronalazaka koji bude nadu kod svih koji tragaju već više od 30 godina. Hrvatska traži još 1816 osoba nestalih i smrtno stradalih u Domovinskom ratu, od kojih je najveći broj žrtava, njih 513, s područja Vukovarsko-srijemske županije.

Tri škole u Tanzaniji i jedna obnovljena u Kambođi, dosad je uspjela izgraditi udruga Class by Class. Okupljaju volontere i donatore u takvim projektima sa željom pomaganja najsiromašnijim sredinama i zajednicama u Africi. Ujedno je cilj i senzibilizirati širu javnost za probleme djece u svijetu, te za bolje uvjete obrazovanja djece i mladih iz najzabačenijih dijelova svijeta. Osnivač i predsjednik udruge hrvatski je branitelj i dragovoljac, pripadnik izviđačkog voda, a danas je u središtu njegovog interesa humanitarni rad.

Prije deset dana obilježili smo 25 godina završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. godine. Važan je to datum posebno za nekadašnje hrvatske prognanike, ali i prilika za razgovor o neriješenim pitanjima. U studiju Prvog programa s nama je bila voditeljica procesa s hrvatske strane i nekadašnja predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja na ratom stradalim područjima Hrvatske, ujedno i tada savjetnica predsjednika Tuđmana, Vesna Škare Ožbolt.

U Zagrebu u Zvonimirovoj 73 djeluje Karitativni obiteljski dućan kojeg je pokrenula Udruga veterana, vojnika i domoljuba. KOD djeluje više od dvije godine a cilj mu je omogućiti humanitarno djelovanje svima koji imaju i žele nešto donirati kao i pomoć onima kojima je ona potrebna. Predstavnici udruge veterana, vojnika i domoljuba jutros su sa mnom u studiju Prvog programa.

Davor Runtić nedavno je objavio svoju 43 knjigu vezanu uz Domovinski rat. Zove se Istočnoslavonska ratna kronika Vukovar-Vinkovci 1990 do 1998. knjiga treća. Tema je, kako naslov i govori, Istočna Slavonija u najtežim danima rata. Davor Runtić prve knjige objavio je 1992. a knjiga „Tako smo branili Vukovar bila je najtraženija knjiga u Hrvatskoj od kad je izašla 1994. Runtićeva želja i cilj je koristiti živog čovjeka, svjedoka, jer, kaže, ako postoji netko tko je bio na mjestu nekog događaja, onda nema dokumenta koji to može zamijeniti. Poznat je i njegov serijal Junaci Domovinskog rata u kojemu je ispričao priču o oko 400 ljudi iz rata.

Obišli smo Petrinju i kako smo doznali, Petrinja sada i ona nakon potresa, gotovo je ista, razlika je jedino u nešto više praznog prostora. Od kontejnerskih naselja ostalo je jedno, a prema onome što ćemo čuti od naših sugovornika trenutno je najgore ljudima koji žive u nastambama pokraj svojih oštećenih kuća dvije pune godine i treću zimu od potresa.

U Prvoj crti s nama su autori knjige o oklopnim vozilima u Domovinskome ratu "Od Tina do Strijele". Riječ je o oklopnim vozilima izrađenim od 1991. domaće izrade čiji pregled predstavlja vrijednu građu kojoj je cilj otrgnuti od zaborava ljude koji su se u najtežem razdoblju rata angažirali u izradi tih sredstava za obranu. Kako su se ta oklopna vozila radila, gdje su se izrađivala, gdje su sada?

Portal Domovinskirat.hr u kratko vrijeme pogledalo je preko 600 tisuća ljudi.

U vlastitoj nakladi nekadašnji novinar i dragovoljac domovinskog rata Petar Bukovac izdao je knjigu ‘PTSP – na rubu smrti i ludila”. Opisuje iskustvo liječenja od PTSP-a u psihijatrijskim ustanovama u Hrvatskoj, u kojima je liječen nakon više pokušaja suicida. Knjiga PTSP na rubu smrti i ludila ujedno je i podsjetnik na nerješive probleme hrvatskih branitelja koji se liječe od PTSP-a. U Prvoj crti, o knjizi ali i aktualnim problemima veteranske populacije, razgovaramo s autorom Petrom Bukovcem i psihijatrom Hermanom Vukušićem.

Četvrtog ovoga mjeseca obilježit će se još jedna trideseta obljetnica- Preleta za Hrvatsku. Riječ je o pothvatu danas umirovljenog pukovnika Hrvatske vojske Danijela Borovića, koji je tada kao pilot, kapetan 1 klase, 4. veljače 1992., u večernjim satima, preletio avionom lovcem tipa MIG 21 s aerodroma Bihać u Pulu i stavio se na raspolaganje Hrvatskoj vojsci. Prije njega to je učinio Rudolf Perešin, a nakon njega još dvojica pilota, Ivan Selak i Ivica Ivandić- iste godine u svibnju. Hrvatska je Borovićevim preletom dobila prvi nadzvučni borbeni zrakoplov, i s još dva nakon njega, nastala je 1. lovačka eskadrila HRZ-a.

Selo Kostrići nedaleko od Hrvatske Kostajnice prozvano je najtužnijim selom u Hrvatskoj. Ondje je 91 godine srpska paravojska ubila svih 16 mještana među njima i dvoje male djece, koja su najmlađe žrtve rata u Sisačko moslavačkoj županiji. 30 obljetnicu zločina selo Kostrići dočekuje prazno i napušteno, dok je na sudu u Zagrebu napokon pokrenut postupak u odsutnosti protiv devetorice državljana Republike Srbije.

Hrvatska traži još 1458 osoba nestalih u Domovinskom ratu, kao i tijela 400 osoba kojima se ne zna mjesto ukopa. U isto vrijeme 886 ostataka je ekshumirano, ali su pohranjeni u zajedničkim grobnicama i ne može im se utvrditi identitet. Novu nadu daje i novi DNA laboratorij koji bi trebao olakšati potragu. U emisiji Prva crta razgovaramo o tome što stoji na putu pronalaska nestalih, jesu li razlozi razlozi politički, medicinski, fizički.. te koji se napori poduzimaju na svim tim poljima.

Mile Blažević Čađo dobio je svoje mjesto u udžbenicima povijesti za hrvatske gimnazijalce i to zasluženo. Njego herojski čin rijedak je u većini vojnih povijesti. Blažević je tijekom neprijateljske akcije Žaoka žrtvovao svoj život i spasio mnoge druge te zaustavio daljnji napad na Pounje. On se opasan eksplozivom bacio na oklopni transporter pobunjenih Srba. U podvigu mu je pomagao Željko Filipović, policajac iz Zagreba. Uz ploču na kojoj su njihvoa imena ali i imena ostalih policajaca koji su prije skoro 30 godina, 26. srpnja 1991. poginuli braneći Pounje, razgovarali smo s Ivicom Panđom Orkanom...

U Prvoj crti jutros je s nama zapovjednik obrane Bodganovaca i samouki kipar čija se djela od drveta i kamena mogu vidjeti po cijelom svijetu. Ivan Matković Lasta dosad je u drvetu i kamenu napravio 500 tinjak djela. Prva je bila skulptura Naša Ovčara izrezbarena još u progonstvu, a najveće je djelo inspirirano stradanjem Vukovara. Napravio je i spomenik u kamenu u središtu Bogdanovaca, a planira i treće izdanje svoje knjige „Bogdanovci, vrata Vukovara” koje će biti dopunjeno izdanje s više podataka o povratku mještana. Ivan Matković Lasta kaže kako je to sve način da kao umjetnik ostavi nešto iza sebe, to smatra svojim zadatkom jer je preživio rat. Razgovor s Matkovićem Lastom snimili smo baš na povratku iz Mađarske gdje je na poziv tamošnjih Hrvata, pričao o Domovinskom ratu.

U Prvoj crti jutros razgovaramo o situaciji u kojoj rade radnici kutinske Petrokemije, možda i najveće žrtve cijene plina, gdje proizvodnja još uvijek stoji, a radnici na posao dolaze redovito i u smjenama, održavaju pogone i spremni su za početak rada koji nikako da dođe. U kutinskoj Petrokemiji uvijek je svaki treći radnik bio branitelj, sad ih je od 1300 ukupno- 375 branitelja. Prosječni branitelj zaposlen u Petrokemiji ima oko 60 godina, dvoje djece, a branitelji iz Petrokemije ratovali su na području cijele Hrvatske. O situaciji u kojoj rade razgovarali smo sa Stjepanom Šalkovićem iz Udruge hrvatskih branitelja Petrokemije Kutina i Davorom Rakićem iz Sindikata energetike, kemije i nemetala.

Kada govorimo o zdravlju, ne smijemo zaboraviti da nema zdravlja bez tjelesnog, psihološkog, socijalnog i duhovnog zdravlja. Često smo usmjereni na zdravlje svoga tijela te zaboravljamo na međupovezanost tijela i duše. Koliko se osjećate mentalno zdravima? Kaže se da je mentalno zdrava osoba ona koja može voljeti, raditi i uživati u životu. Koliko ste pažnje u životu posvećivali svom mentalnom zdravlju? Znate li da jedan od najvećih „ubojica" i uzroka kroničnih bolesti socijalni stres, odnosno situacije u kojima smo dugotrajno izloženi situacijama u obitelji, radnom mjestu i društvu s kojima se ne znamo nositi. Koliko ste se puta zapitali otkud je došla Vaša bolest? Koji su joj stvarni uzroci i može li Vam upravo vaša bolest biti „učiteljica života", prekretnica koja će Vam pomoći da se usmjerite u ono što Vam je zaista važno i što je stvarni smisao Vašeg života. Prepoznajete li svoje osjećaje i znate li ih podijeliti s drugima? Muče li vas nesanica, tuga, očaj, tjeskoba, egzistencijalna pitanja? Kako pomažete sami sebi i kome se obraćate za pomoć? Što Vas najviše plaši? Kako komunicirate s članovima svoje obitelji i prijateljima? Jeste li nastavili ŽIVJETI unatoč svojoj bolesti? Danas znamo koliko je važan međuljudski dodir, empatija, emocije i podrška koju čovjek daje čovjeku. Upravo to u velikoj mjeri utječe na razne ishode liječenja.

Spomen soba u Baćinu otvorena je 2017. godine i posvećena je svim vojnim i civilnim žrtvama stradalima na području općine Hrvatska Dubica. U naselju Baćin 21. listopada 1991. godine počinjen je jedan od najstrašnijih zločina nad 56 hrvatskih civila za koji još nitko nije odgovarao, a čija su tijela ekshumirana u proljeće 1997. godine. Riječ je o drugoj po broju žrtava masovnoj grobnici u Republici Hrvatskoj kojoj do sada nisu pridavali veću pozornost ni mediji ni državna tijela.

18. studenog i Škabrnja će, kao i svake godine, obilježiti 30. tu obljetnicu stradanja. O tome što se tamo dogodilo taj dan ali i tijekom bitke za Škarbnju sve se zna i ne zna se ništa. Ni jedna obitelj nije bila pošteđena, svako domaćinstvo brojalo je žrtve. Kako je sve to izgledalo i što se sve dogodilo 18.-oga studenoga, ne samo u Škabrnji nego i u okolnim mjestima, moglo se nedavno čuti na Okruglom stolu Bitka za Škabrnju. Organizirala ga je Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91 koja je htjela upozoriti na važnost Bitke za to mjesto koje je podnijelo goleme žrtve kao u Vukovar.

30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske, 15. siječnja 2022. dvojica umirovljenih časnika iz Domovinskog rata obilježit će veslajući preko Atlantskog oceana pa će, uspiju li u svom naumu, uvrstiti Hrvatsku u društvo 31 zemlje koje su ostvarile to postignuće. Jučer je na zagrebačkom Jarunu predstavljen čamac Fenix kojim će krenuti u tu avanturu kojoj je start na Kanarskom otočju na Dan međunarodnog priznanja naše zemlje, a cilj otok Martinik do kojeg će veslati oko 3 mjeseca.

Slike i vijesti o stradanjima u Ukrajini 30 godina unazad vratilo je i one koji naoko normalno žive, a pogotovo veterane i stradalnike Domovinskog rata koji su slične situacije i osjećaje proživljavali na svojoj koži. O retraumatizaciji i kako si pomoći jutros u Prvoj crti razgovaramo sa pročelnicom Zavoda za produljeno liječenje Klinike za psihijatriju Vrapče, psihijatricom Patricijom Jelačić i umirovljenim časnikom Hrvatske vojske i vojnim psihologom Zoranom Komarom. Oboje rade s hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata.

Nedavno je u Belišću, a ubrzo i u Vukovaru, prikazan novi dokumentarni film “Šapat vjetra zidove slama”. Scenaristički, redateljski i producentski osmislio ga je Božidar Popović na temeljima koncepcije posttraumatskog uspjeha, rasta i otpornosti koje već dugo proučava upravo na primjeru Vukovara. Četvorica protagonista utjelovili su marginalizirane glasove zarobljenih vukovarskih branitelja logora Stajićevo i pokazali da niti u najtežim životnim okolnostima ne manjka odvažnosti i domišljatosti. Četvorica su protagonista Davor Batrac Keks, Ivan Beck, Mladen Matičić i Stipo Mlinarić Ćipe, a o porukama i ideji filma razgovaramo jutros u Prvoj crti sa scenaristom, redateljem i producentom

Prošlo je trideset godina od stradavanja dvojice hrvatskih branitelja u mjestu Slabinja nedaleko Hrvatske Dubice koji su 9. rujna 1991. poginuli pokušavajući se probiti do tada okupirane Hrvatske Kostajnice. Oklopnim vozilom naletjeli su na protutenkovsku minu ukopanu u cestu i upali u zasjedu. 10 branitelja je ranjeno. Oni koji su bili tamo, na tom su mjestu sami postavili ploču i svake godine je obilaze kako bi sačuvali sjećanje na dvojicu poginulih prijatelja.

U mjestu Bobota kraj Vukovara pronađena je masovna grobnica sa najmanje 11 tijela. Posmrtni ostaci već su poslani na obradu te će se nakon provedene DNA analize znati točan broj ekshumiranih osoba. Iako proces identifikacije zahtijeva vrijeme, grobnica u Boboti dobila je oznaku visokog prioriteta pa se rezultati očekuju uskoro. Posljednji put masovna grobnica te veličine otkrivena je u Sotinu 2013. godine, što znači da je pronalazak ovako velike grobnice nakon osam godina velik događaj za obitelji i za one koji rade na potrazi -koji daje nade svima koji tragaju već 30 godina.

Prijedlog imenovanja vukovarskih ulica po deset poginulih vukovarskih branitelja

Večeras u 23 sata maratonci iz Udruge maratonaca Sisačko moslavačke županije Heroji ne umiru kreću u novi pothvat u kojem će obići 50 spomen obilježja po cijeloj Hrvatskoj i šire. Udruga je to koja promiče vrijednosti Domovinskog rata i sporta kao zdravog načina života.

U jutrošnjoj emisiji s nama je autor tri knjige o Hrvatskom ratnom znakovlju Zlatko Ivković, čovjek koji se praktično od početka rata bavi prikupljanjem znakovlja i oznaka koje su se koristile u Domovinskome radu od kojih su se neke počele izrađivati već sredinom 91. Simboli i oznake simboliziraju ljude koji su s njima na rukavu ginuli, bili ranjavani, strahovali, tugovali i veselili se. Cilj mu je prikupiti građu koja bi trebala vrijediti i idućim generacijama.

Bliži se peta godišnjica Muzeja domovinskog rata Karlovac-Turanj. Riječ je o prilično reprezentativnom muzeju na posebnom mjestu koji predstavlja Domovinski rat onakvim kakav je bio. Muzej Domovinskog rata u karlovačkom Turnju nastajao je postepeno entuzijazmom pojedinaca i danas je jedan od modernijih multimedijskih i interaktivnih muzejskih postava u Hrvatskoj.

Bliži se 33. obljetnica akcije Plitvice koja se odvijala na Uskrs 1991. godine. Bilo je to drugo vatreno krštenje nekadašnjih specijalnih jedinica MUP-a i u toj je akciji u Nacionalnom parku Plitvice poginuo i prvi branitelj, pripadnik Jedinice za posebne namjene MUP-a RH Rakitje, Josip Jović.

Udruga maratonaca Sisačko moslavačke županije „Heroji ne umiru” organizira Memorijalnu utrku Kutina-Bujavica. Bujavica je inače prvo oslobođeno selo u Domovinskome ratu koje 14. listopada obilježava 31. obljetnicu te prve oslobodilačke akcije Hrvatske vojske. Udruga okuplja amatere trkače koji trčanjem maratona promiču vrijednosti Domovinskog rata i sporta kao zdravog načina života, te na taj način obilježavaju značajnije datume novije povijesti.

U Hrvatskoj se do nedavno provodio inovativni terapijski program za žene i muškarce žrtve ratnog zločina silovanja pod nazivom „Ja sam mnogo više od moje traume”. Kroz njega je prošlo 36 ljudi kojima je taj pristup doslovce spasio život. Program se zbog nedostatka novca ugasio, a Zaklada Sunčica iz koje se trebao financirati - je u likvidaciji. Udruga Žene u domovinskom ratu iseljava iz gradskih prostorija, a nije bolje prošla ni njihova podružnica u Vukovaru. Od dvanaestogodišnjeg rada sa ženama žrtvama silovanja u ratu, ostala su svjedočanstva žrtava, nekoliko filmova i Zakon o žrtvama silovanja. U međuvremenu nove žene i dalje se javljaju i trebaju pomoć i potporu.

U srpnju je u Osijeku počelo suđenje jednom od čuvara iz srpskih koncentracijskih logora kojeg se sumnjiči da je u logoru tukao i mučio zarobljene Vukovarce. S nama su vukovarski, svjedoci iz logora, dijelom stiglu u pomoć Vukovaru 27. rujna 91 godine. Tridesetak godina nakon toga reći će što očekuje od svjedočenja na sudu, kako doživljavaju te procese i kako prolazi obljetnica dolaska u Vukovar.

Tridesetak godina nakon, najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu postaje i video igra koju su uz programere, crtače, IT-evce - radili i vukovarski veterani. Igra je pred demo verzijom i bit će jedinstvena u svijetu igara jer su sve akcije napravljene prema istinitim događajima. Zvat će se Battle of Vukovar, Rain of Steel, imat će deset nivoa, bit će besplatna, i igrat će se u prvom licu ali kroz stvarne osobe koje će biti zorno prikazane.

U Petrinji traju dani sjećanja na razaranje grada 1991, te na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve. Počelo je 2. rujna kod Skele spasa u Nebojanu, središnja manifestacija održat će se 16.-tog kad je 1991 bio najteži dan za Petrinju, a sve završava 29. rujna na dan policije. U Domovinskom ratu stradalo je ukupno 598 Petrinjaca, branitelja i civila. U Prvoj crti s nama su dvojica od petorice u grupi mladih Petrinjaca koji su iz školske klupe uskočili u uniforme i uključili se u obranu svog grada, Goran Brebrić i Hrvoje Sekulić, te inicijator obnove Skele spasa u Nebojanu Mario Vuić.

Nakon pet godina vrijednog rada svjetlo dana ugledala je posebna knjiga, pregled Spomen obilježja Domovinskog rata od 1991-do 1995. u Sisačko-moslavačkoj županiji. Velik istraživački posao koji su odradili doktorica Sanja Lončar i umirovljeni pukovnik Ivica Pandža Orkan prvi je sveobuhvatni popis i osnovna dokumentacija o Spomen obilježjima iz Domovinskog rata u toj županiji. Na popisu je više od 300 spomenika što govori i o stradanju tog prostora u Domovinskom ratu. Neki se redovito obilaze, a neki su potpuno zapušteni i zarasli, a ovim su popisom izvučeni iz zaborava.

Udruge Topnika Prve brigade i Tigar Rakitje provode projekt slikarskih radionica pod nazivom Ratni veterani u kulturi online. Namijenjen je hrvatskim braniteljima starijim od 54 godine i one na njih imaju terapijski učinak, poboljšavaju njihovo psihofizičko stanje i socijalnu uključenost. Radionice imaju i danas i sutra, pa ćemo jutros čuti na koji su način one organizirane i kako umjetnost pomaže veteranima Tigrova. Riječ je često o o osobama s visokim stupnjem invaliditeta koji je nastao s najtežim oblicima stradavanja i trauma za vrijeme Domovinskog rata.

Prošli tjedan u Vukovaru je održana Druga Konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja, pod nazivom „Mirna reintegracija još nije završena”. Institucijama su upućeni zaključci i zahtjevi kojima je cilj razriješiti probleme koji muče povratnike u taj dio Hrvatske. Zajednica traži osnivanje Stručnog povjerenstva za pripremu tužbe protiv Srbije koje bi radilo na realizaciji  ratne štete za povratnike. Osnivanje tog tijela dogovoreno je na prvoj konferenciji, te je ono i osnovano, ali se nakon nekoliko sastanaka više nije sastalo.

U jutrošnjoj emisiji Prva crta u kojoj govorimo o ljudima, događajima i vrijednostima iz Domovinskog rata, upoznajemo Jozu Klarića Klaju, hrvatskog branitelja, fotografa, blogera, pjesnika, pisca koji u subotu predstavlja drugo izdanje zbirke pjesama pod nazivom „Jedna je istina”. Zbirka "Jedna je istina" u drugom izdanju tiskana je uz pomoć Humanitarne udruge fra Mladen Hrkač, a cjelokupni iznos od prodaje Klarić želi darovati pučkim kuhinjama grada Zagreba.