Radio roman

Roman se događa u samo jednoj noći, dok glavni junak sjedi u automobilu na trajektnom pristaništu, čekajući da padne bura koja je otok izolirala od kopna. Naslovni junak Albert ima 37 godina, nedavno je proživio tešku prometnu nesreću u kojoj je zamalo izgubio glavu i od koje se dugo oporavljao. Nema egzistencijalnih briga jer su mu starije sestre (koje žive u inozemstvu) relativno imućne. Obrazovan je, samac, ali nije nesretan. Nakon tragičnog događaja u kojem je skoro izgubio život, bolnog i dugog oporavka, on preslaguje odnose s ljudima iz svoje blizine, stječe nove, i kao u zaleđenom kadru napušta stare. I naravno, cijelo to vrijeme sanja bolji, pravedniji i jasniji svijet. Redatelj: Goran Ribarić Dramatizacija: Ivana Gudelj Glumili su: Vedran Živolić, Jelena Miholjević, Dubravka Ostojić, Vini Jurčić, Tena Jeić Gajski, Sreten Mokorović, Lorenzo Raušević, Domagoj Janković, Dora Polić Vitez i Višnja Babić. tr. 28:56

Konjic bivši je glazbenik i izbjeglica uiz Sarajeva, zaposlen kao taksist u Beču. Upoznaje Abrahama Georga Washingtona, crnog glazbenika i propovjednika koji je okupio glazbenike na projektu "Mir u Bosni". Ovo su početni elementi romana u kojem autor spaja različite sudbine, nošen idejom o (mogućem) suživotu ljudi iz Bosne okupljenih na projektu u jednoj "civiliziranoj sredini". Sve ovisi o partituri za (čarobnu) frulu ... Režija:Dražen Klobučar Dramatizacija: Ludvig Bauer Glumili su: Dragan Despot, Alen Šalinović, Zvonimir Zoričić, Matija Prskalo, Boris Miholjević , Tomislav Martić, Vinko Kraljević, Pero Juričić Premijera: 2001. Tr. 22:05

Roman u stihu suptilno i spretno nas vodi kroz fantastične predjele svakodnevice glavne junakinje bogatašice Lili, koja stanuje visoko u neboderu na Cvjetnom trgu i jednog dana ulazi u Krugama u zagrebačku podzemnu željeznicu da bi upoznala običan život. Pokreće se golemi sudar sa životima ljudi koji se bore za goli opstanak. Nešto kasnije na džamiju, koja je sagrađena u neposrednoj blizini njezinog nebodera, iz kanadera se spušta golema vodena bomba. Silovita promjena zahvaća grad. Lili upoznaje e-Rome, i najrazličitije socijalne grupacije preko kojih pokušava spasiti Zagreb. Autor rimama razigrano vodi priču kroz jezične i kulturne razlike, obogaćujući jezik smionim književnim eksperimentima. Režija: Dejan Šorak Glumili su: Franjo Kuhar, Jelena Miholjević, Goran Grgić i Nedim Prohić. Premijera svibanj 2016. Tr.17:48

U romanu „Drenje“ pratimo studenticu Martu koja odlazi u baranjsko mjesto Drenje asistirati profesoru Markoviću koji proučava utjecaj Domovinskog rata na bioakustičku sliku Slavonije, Baranje i Srijema. „Drenje“ je poslastica za čitatelja, ali i za slušatelja jer Bekavčev stil pisanja, s kolorističkim opisima krajolika i začudnog prostora, poetskim nijansiranjem stanja okoliša i prirode te temom neobičnog znanstvenog eksperimenta, ovu prozu čini savršenim omjerom realističnog i magičnog. Slušatelj gotovo plovi proznim pejzažom koji je iz autorove ruke ispisan minuciozno točnim stilom, kao da nema ni riječi viška ili manjka. I koliko god da je čitatelj čvrstom rukom vođen kroz priču, toliko je i pred slušatelja podastrt akustički užitak u jezi nepoznatoga i neočekivanoga. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; skladatelj: Stanislav Kovačić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Maja Gregl. Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Sven Medvešek, Iskra Jirsak, Jelena Miholjević.

U romanu „Drenje“ pratimo studenticu Martu koja odlazi u baranjsko mjesto Drenje asistirati profesoru Markoviću koji proučava utjecaj Domovinskog rata na bioakustičku sliku Slavonije, Baranje i Srijema. „Drenje“ je poslastica za čitatelja, ali i za slušatelja jer Bekavčev stil pisanja, s kolorističkim opisima krajolika i začudnog prostora, poetskim nijansiranjem stanja okoliša i prirode te temom neobičnog znanstvenog eksperimenta, ovu prozu čini savršenim omjerom realističnog i magičnog. Slušatelj gotovo plovi proznim pejzažom koji je iz autorove ruke ispisan minuciozno točnim stilom, kao da nema ni riječi viška ili manjka. I koliko god da je čitatelj čvrstom rukom vođen kroz priču, toliko je i pred slušatelja podastrt akustički užitak u jezi nepoznatoga i neočekivanoga. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; skladatelj: Stanislav Kovačić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Maja Gregl. Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Sven Medvešek, Iskra Jirsak, Jelena Miholjević.

U romanu „Drenje“ pratimo studenticu Martu koja odlazi u baranjsko mjesto Drenje asistirati profesoru Markoviću koji proučava utjecaj Domovinskog rata na bioakustičku sliku Slavonije, Baranje i Srijema. „Drenje“ je poslastica za čitatelja, ali i za slušatelja jer Bekavčev stil pisanja, s kolorističkim opisima krajolika i začudnog prostora, poetskim nijansiranjem stanja okoliša i prirode te temom neobičnog znanstvenog eksperimenta, ovu prozu čini savršenim omjerom realističnog i magičnog. Slušatelj gotovo plovi proznim pejzažom koji je iz autorove ruke ispisan minuciozno točnim stilom, kao da nema ni riječi viška ili manjka. I koliko god da je čitatelj čvrstom rukom vođen kroz priču, toliko je i pred slušatelja podastrt akustički užitak u jezi nepoznatoga i neočekivanoga. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; skladatelj: Stanislav Kovačić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Maja Gregl. Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Sven Medvešek, Iskra Jirsak, Jelena Miholjević.

U romanu „Drenje“ pratimo studenticu Martu koja odlazi u baranjsko mjesto Drenje asistirati profesoru Markoviću koji proučava utjecaj Domovinskog rata na bioakustičku sliku Slavonije, Baranje i Srijema. „Drenje“ je poslastica za čitatelja, ali i za slušatelja jer Bekavčev stil pisanja, s kolorističkim opisima krajolika i začudnog prostora, poetskim nijansiranjem stanja okoliša i prirode te temom neobičnog znanstvenog eksperimenta, ovu prozu čini savršenim omjerom realističnog i magičnog. Slušatelj gotovo plovi proznim pejzažom koji je iz autorove ruke ispisan minuciozno točnim stilom, kao da nema ni riječi viška ili manjka. I koliko god da je čitatelj čvrstom rukom vođen kroz priču, toliko je i pred slušatelja podastrt akustički užitak u jezi nepoznatoga i neočekivanoga. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; skladatelj: Stanislav Kovačić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Maja Gregl. Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Sven Medvešek, Iskra Jirsak, Jelena Miholjević.

U romanu „Drenje“ pratimo studenticu Martu koja odlazi u baranjsko mjesto Drenje asistirati profesoru Markoviću koji proučava utjecaj Domovinskog rata na bioakustičku sliku Slavonije, Baranje i Srijema. „Drenje“ je poslastica za čitatelja, ali i za slušatelja jer Bekavčev stil pisanja, s kolorističkim opisima krajolika i začudnog prostora, poetskim nijansiranjem stanja okoliša i prirode te temom neobičnog znanstvenog eksperimenta, ovu prozu čini savršenim omjerom realističnog i magičnog. Slušatelj gotovo plovi proznim pejzažom koji je iz autorove ruke ispisan minuciozno točnim stilom, kao da nema ni riječi viška ili manjka. I koliko god da je čitatelj čvrstom rukom vođen kroz priču, toliko je i pred slušatelja podastrt akustički užitak u jezi nepoznatoga i neočekivanoga. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; skladatelj: Stanislav Kovačić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Maja Gregl. Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Sven Medvešek, Iskra Jirsak, Jelena Miholjević.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime. „Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući. Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić. Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić. Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime. „Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući. Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić. Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić. Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime. „Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući. Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić. Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić. Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime. „Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući. Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić. Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić. Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime. „Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući. Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić. Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić. Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije. „Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini. Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl. Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn. Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije. „Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini. Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl. Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn. Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije. „Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini. Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl. Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn. Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije. „Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini. Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl. Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn. Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije. „Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini. Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl. Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn. Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert. Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert. Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert. Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert. Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert. Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Pogled je to na ženu koji se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Redateljica: Stephanie Jamnicky Glume: Hrvojka Begović, Mirna Medaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Goran Grgić i dr. Adaptacija za radio : Ivana Gudelj

Ponekad nastojimo preživjeti i sačuvati sebe na posve neočekivane načine. Đana, glavna junakinja Sobe na dnu mora, pokušat će se spasiti bijegom na prekooceanski brod koji krstari Karibima. Puna čežnje za slobodom i putovanjima, postat će pomoćnica konobara i zeteći se u neljudskom okruženju u kojem gigantska američka kompanija iskorištava ljude koji dolaze iz nerazvijenih ili ratom unesrećenih zemalja. Režija i adaptacija: Hana Veček , tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbena dramturginja. Adiana Kramarić, glume: Jadranka Đokić, Frano Mašković , Daria Lorenzi Flatz, Rajan Rushaidat i Igor Kovač.

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

Prvi roman Krešimira Pintarića Ljubav je sve počiva na posve jednostavnoj, naizgled običnoj, naizgled očitoj, ali time i iznenadnijoj pretpostavci da ljubav doista jest sve. Nakon što domaći čitatelj (nepovjerljiv i zdravo skeptičan kakav jest) nakon nekoliko poglavlja prestane očekivati trik koji će ovaj naslov nepovratno raskrinkati kao ironiju, ili rupu u scenografiji kroz koju se proziru čuda me(n)talnih konstrukcija, pred njim se otkriva svijet koji u potpunosti ispunjaju (i mogu ispuniti!) jedan jedini muškarac i jedna jedina žena. Redateljica Hana Veček, skladatelj: Domagoj Lozina, tonmajstor Tomislav Šamec, dramatizacija: Hana Veček, glumili su: Živko Anočić, Aleksandra Stojaković, Rakan Rushaidat i Nina Erak.

Opet iznova Marina Šur Puhlovski vraća se svojoj Sofiji, koju, doduše, nikad u svojim romanima nije ni napustila, ali ovaj put pratimo Sofijino djetinjstvo i sazrijevanje. Kroz fragmente priče o ocu alkoholičaru, premorenoj majci i napetom prijateljstvu s kolegicom iz razreda Natašom, pratimo seksualno i psihičko sazrijevanje mlade Sofije Kralj kojoj istraživanje vlastitog tijela i strasti postaje glavna odrednica odrastanja. Sofija je tek na početku svega onoga što je Šur Puhlovski o njoj ispisala u kasnijim romanima, i sada napokon znamo što njezinu glavnu junakinju predodredilo u tim formativnim i bitnim godinama. Mladost joj je i trpka i slatka, odrastanje i gorko i puno inata, prijateljstva su na cijeni, ali ne i po cijeni gubitka sebe. Redateljica: Silva Ćapin, Za radio adaptirala: Kristina Kegljen, tonmajstorica: Katarina Račić, glazbena dramaturginja: Franka Meštrović, igrali su: Ksenija Pajić, Mia Krajcar, Franjo Kuhar, Barbara Nola, Sanja Milardović, Tena Nemet Brankov, Silvio Mumelaš, Sven Šestak, Dora Polić Vitez, urednica: Nives Madunić Barišić

Opet iznova Marina Šur Puhlovski vraća se svojoj Sofiji, koju, doduše, nikad u svojim romanima nije ni napustila, ali ovaj put pratimo Sofijino djetinjstvo i sazrijevanje. Kroz fragmente priče o ocu alkoholičaru, premorenoj majci i napetom prijateljstvu s kolegicom iz razreda Natašom, pratimo seksualno i psihičko sazrijevanje mlade Sofije Kralj kojoj istraživanje vlastitog tijela i strasti postaje glavna odrednica odrastanja. Sofija je tek na početku svega onoga što je Šur Puhlovski o njoj ispisala u kasnijim romanima, i sada napokon znamo što njezinu glavnu junakinju predodredilo u tim formativnim i bitnim godinama. Mladost joj je i trpka i slatka, odrastanje i gorko i puno inata, prijateljstva su na cijeni, ali ne i po cijeni gubitka sebe. Redateljica: Silva Ćapin, Za radio adaptirala: Kristina Kegljen, tonmajstorica: Katarina Račić, glazbena dramaturginja: Franka Meštrović, igrali su: Ksenija Pajić, Mia Krajcar, Franjo Kuhar, Barbara Nola, Sanja Milardović, Tena Nemet Brankov, Silvio Mumelaš, Sven Šestak, Dora Polić Vitez, urednica: Nives Madunić Barišić

Opet iznova Marina Šur Puhlovski vraća se svojoj Sofiji, koju, doduše, nikad u svojim romanima nije ni napustila, ali ovaj put pratimo Sofijino djetinjstvo i sazrijevanje. Kroz fragmente priče o ocu alkoholičaru, premorenoj majci i napetom prijateljstvu s kolegicom iz razreda Natašom, pratimo seksualno i psihičko sazrijevanje mlade Sofije Kralj kojoj istraživanje vlastitog tijela i strasti postaje glavna odrednica odrastanja. Sofija je tek na početku svega onoga što je Šur Puhlovski o njoj ispisala u kasnijim romanima, i sada napokon znamo što njezinu glavnu junakinju predodredilo u tim formativnim i bitnim godinama. Mladost joj je i trpka i slatka, odrastanje i gorko i puno inata, prijateljstva su na cijeni, ali ne i po cijeni gubitka sebe. Redateljica: Silva Ćapin, Za radio adaptirala: Kristina Kegljen, tonmajstorica: Katarina Račić, glazbena dramaturginja: Franka Meštrović, igrali su: Ksenija Pajić, Mia Krajcar, Franjo Kuhar, Barbara Nola, Sanja Milardović, Tena Nemet Brankov, Silvio Mumelaš, Sven Šestak, Dora Polić Vitez, urednica: Nives Madunić Barišić

Opet iznova Marina Šur Puhlovski vraća se svojoj Sofiji, koju, doduše, nikad u svojim romanima nije ni napustila, ali ovaj put pratimo Sofijino djetinjstvo i sazrijevanje. Kroz fragmente priče o ocu alkoholičaru, premorenoj majci i napetom prijateljstvu s kolegicom iz razreda Natašom, pratimo seksualno i psihičko sazrijevanje mlade Sofije Kralj kojoj istraživanje vlastitog tijela i strasti postaje glavna odrednica odrastanja. Sofija je tek na početku svega onoga što je Šur Puhlovski o njoj ispisala u kasnijim romanima, i sada napokon znamo što njezinu glavnu junakinju predodredilo u tim formativnim i bitnim godinama. Mladost joj je i trpka i slatka, odrastanje i gorko i puno inata, prijateljstva su na cijeni, ali ne i po cijeni gubitka sebe. Redateljica: Silva Ćapin, tonmajsotrica: Katarina Račić, glazbena damaturginja: Franka Meštrović, adaptacija: Kristina Kegljen Glumili su: Ksenija Paić, Mia Krajcar, Franjo Kuhar, Barbara Nola, Sanja Milardović, Tena Nemet Brankov, Silvio Mumelaš, Sven Šestak i Dora Polić Vitez. Premijerno emitirano: 24.- 28.05. 2021

Roman o modernom nomadstvu i njeovim posljedicama. Dvoje mladih, pritisnuti kreditom u švicarcima i nemogućnošću da žive normalnim životom u Hrvaskoj odlučuju sreću potražiti u Velikoj Britaniji. Kako se njihov odnos mijenja i zašto su se na kraju nakon godina rada u inozemstvu ipak odlučili vratiti u Hrvatsku poslušajte u ovom radio romanu . Redatelj: Petar Vujačić U glavnim ulogama Mia Melcher i Domagoj Ivanković,Vlasta Ramljak, Darko Milas, Suzana Nikolić, Ivan Simon, Ivan Vukelić, Mladen Vujčić, Zoran Gogić, Helena Buljan, Mia Krajcar, Irena Tereza Prpić, Iskra Jirsak i Antonio Agostini Dramatizacija Ivana Gudelj

Dubrovnik koji je postao kulisa, umiveno ustaštvo na ulicama Zagreba, potrošnja koja nadomješta ljudskost, majčinstvo o kakvom nije pristojno govoriti, banke kao sablasni stupovi naših života, emocije kakve ne viđamo u reklamama, a osjećamo ih tako snažno... To je svijet koji Maša Kolanović istražuje u svojoj novoj zbirci priča "Poštovani kukci". Autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanje priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. "Poštovane kukce" žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu… Mračno i apsurdne, a opet duboko intimne, snažne i društveno osjetljive priče. Nagrada Europske unije za književnost 2020. i Godišnja nagrada Vladimir Nazor 2020. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Kristina Kegljen

Izbor pet priča - Beskraj, Bolji život, Živi zakopani, Frižider, Kukci su govotov kao ljudi Dubrovnik koji je postao kulisa, umiveno ustaštvo na ulicama Zagreba, potrošnja koja nadomješta ljudskost, majčinstvo o kakvom nije pristojno govoriti, banke kao sablasni stupovi naših života, emocije kakve ne viđamo u reklamama, a osjećamo ih tako snažno... To je svijet koji Maša Kolanović istražuje u svojoj novoj zbirci priča "Poštovani kukci". Autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanje priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. "Poštovane kukce" žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu… Mračno i apsurdne, a opet duboko intimne, snažne i društveno osjetljive priče. Nagrada Europske unije za književnost 2020. i Godišnja nagrada Vladimir Nazor 2020. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija :Kristina Kegljen, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbena urednica: Franka Meštrović Igrali su: Vanda Winter, Karmen Sunčana Lovrić, Marija Kolb, Biserka Ipša, Ivan Vukelić, Irena Tereza Prpić, Doris Šarić Kukuljica, Antonio Franić, Bojan Brajčić, Premijerno emitirano : 25. - 29. 01. 2021.

"Črna mati zemla" roman je o uspješnom mladom piscu, Matiji Dolenčecu, koji stvaralačku i ljubavnu blokadu pokušava otkloniti dosežući vlastitu, do amnezije potisnutu priču, onu koju je kompenzirao izmišljanjem svih drugih priča. Roman o osobnom putovanju iz osvijetljenog, otuđenog, neobaveznog i urbanog u tamno, blisko i ruralno. Potisnuta pak priča Dolenčecova života traumatična je priča o njegovu djetinjstvu u međimurskom selu, o smrti oca, o osam samoubojstava, dva demona, gubitku prijatelja, o velikim mitovima i lokalnim legendama, o otvorenom povijesnom prijelomu 1991., svakodnevnim lažima, o osjećaju krivnje, o okrutnosti, samoći i ljubavi. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija Dubravko Torjanac, tonmajstor: Srđan Nogić, glazbena dramaturginja Franka Meštrović, glumili su: Hrvoje Klobučar, Hrvojka begović, Ivan Glowatzky, Antonija Stanišić Šperanda, Ivana Zanjko Mađarić.

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, iskrene majke, djevojčice, partneri… Redateljica: Hana Veček, adaptacija za radio: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, dramaturginja na emisiji: Kristina Kegljen, glumili su: Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević, Helena Buljan, Matija Čigir, Jadranka Đokić, Ivan Grčić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Darko Milas, Petra Svrtan

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, iskrene majke, djevojčice, partneri… Redateljica: Hana Veček, adaptacija za radio: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, dramaturginja na emisiji: Kristina Kegljen, glumili su: Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević, Helena Buljan, Matija Čigir, Jadranka Đokić, Ivan Grčić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Darko Milas, Petra Svrtan

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, iskrene majke, djevojčice, partneri… Redateljica: Hana Veček, adaptacija za radio: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, dramaturginja na emisiji: Kristina Kegljen, glumili su: Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević, Helena Buljan, Matija Čigir, Jadranka Đokić, Ivan Grčić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Darko Milas, Petra Svrtan

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, iskrene majke, djevojčice, partneri… Redateljica: Hana Veček, adaptacija za radio: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, dramaturginja na emisiji: Kristina Kegljen, glumili su: Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević, Helena Buljan, Matija Čigir, Jadranka Đokić, Ivan Grčić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Darko Milas, Petra Svrtan

Poetična priča o ozgubljenim dušama iseljenika koji lutajući inozemnim pejzažima tragaju za ljubavlju, pripadanjem i sjećanjima

Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

Novih pet epizoda: Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.