Radio roman

Jedan od, posljednjih mjeseci, najprodavanijih romana domaćih autora Nada Ante Tomića od ponedjeljka 25. studenog dostupna je i kao radio roman u istoimenoj emisiji na Trećemu programu Hrvatskoga radija. U pet nastavaka od ponedjeljka do petka u 8 i 30 u emisiji Radio roman slušatelji mogu uživati u interpretaciji ovoga romana s glumcima Vedranom Mlikotom, Zoranom Čubrilom, Alenom Šalinovićem , Marinkom Prgom, Elizabetom Kukić, Lucijom Šerbedžijom, Larom Nekić, Lorenzom Rauševićem, Ivanom Roščić, Damirom Markovinom, Lucijom Rukavinom, Slavkom Juragom, Marinom Klišmanićem te pripovjedačem Lukom Dragićem.

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Režija i dramatizacija: Jasna Mesarić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik Žark oJoksimović , glumili su Dora Polić, Urša Raukar, Veno Parašilovac i Katja Zubčić. Premijera: 25.-29.2.2008.

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Režija i dramatizacija: Jasna Mesarić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik Žark oJoksimović , glumili su Dora Polić, Urša Raukar, Veno Parašilovac i Katja Zubčić. Premijera: 25.-29.2.2008.

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Režija i dramatizacija: Jasna Mesarić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik Žark oJoksimović , glumili su Dora Polić, Urša Raukar, Veno Parašilovac i Katja Zubčić. Premijera: 25.-29.2.2008.

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Režija i dramatizacija: Jasna Mesarić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik Žark oJoksimović , glumili su Dora Polić, Urša Raukar, Veno Parašilovac i Katja Zubčić. Premijera: 25.-29.2.2008.

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Režija i dramatizacija: Jasna Mesarić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik Žark oJoksimović , glumili su Dora Polić, Urša Raukar, Veno Parašilovac i Katja Zubčić. Premijera: 25.-29.2.2008.

Najnoviji roman Kristijana Novaka ponovno je oštra socijalna kritika društva u kojemu živimo. Duboko uronjen u stvarnost, zemlju, jezik i strukture ovaj roman bolno razotkriva korupciju, igre moćnika, žrtvovanje za vlastite ambicije, potpuni manjak empatije i rušenje svih sustava vrijednosti. U deset nastavaka koje je za radio adaptirao Dubravko Torjanac redatelj Petar Vujačić slušateljima predstavlja ovu moćnu prozu u dramskom obliku. Režija: Petar Vujačić, dramatizacija Dubravko Torjanac, glazbeni dramaturg: Maro Market, ton majstor: Dalibor Piskrec Igrali su: Mia Melcher, Rakan Rushaidat, Mateo Videk, Katarina Bistrović Darvaš, Franjo Kuhar, Ivan Colarić, Zoran Čubrilo, Mia Krajcar, Tesa Litvan, Karmen Sunčana Lovrić, Branko Meničanin i Zlatko Ožbolt.

Stvarnost i umišljaj isprepleteni su u romanu "Bijela jutra" Roberta Naprte. Marko Prilika zvani Čens, policijski inspektor i načelnik u zagrebačkoj Policijskoj upravi, čovjek pri kraju radnog vijeka, junak je tog romana, trilera koji poštuje zanat, ali nastoji napraviti i više od toga. Kukavica i kurviš, povremeni ovisnik, čovjek sklon osobnim probicima u materijalnom smislu, iz svog je susreta s kriminalnom scenom naučio: samo se otklonom od politike i strogim pridržavanjem pravila da se u političkim borbama ne sudjeluje sa strašću (s računom je uvijek moguće i nešto "dobro" isplanirati) uspijeva dugo nositi masku sposobnoga i lukavog borca za pravdu, onako kako tu pravdu i sposobnost diktira stalno promjenjiv svijet politike i sve moćniji svijet kriminala. Režija:Vedrana Vrhovnik Adaptacija: Jozo Laušić Glumili su: Tomislav Rališ, Slavko Brankov, Hrvoje Zalar, Dubravka Miletić, Franjo Đimi Jurčec, Boris Buzančić, Franjo Kuhar , Ivan Brkić i Mila Elegović- Premijera 2002.

Roman se događa u samo jednoj noći, dok glavni junak sjedi u automobilu na trajektnom pristaništu, čekajući da padne bura koja je otok izolirala od kopna. Naslovni junak Albert ima 37 godina, nedavno je proživio tešku prometnu nesreću u kojoj je zamalo izgubio glavu i od koje se dugo oporavljao. Nema egzistencijalnih briga jer su mu starije sestre (koje žive u inozemstvu) relativno imućne. Obrazovan je, samac, ali nije nesretan. Nakon tragičnog događaja u kojem je skoro izgubio život, bolnog i dugog oporavka, on preslaguje odnose s ljudima iz svoje blizine, stječe nove, i kao u zaleđenom kadru napušta stare. I naravno, cijelo to vrijeme sanja bolji, pravedniji i jasniji svijet. Redatelj: Goran Ribarić Dramatizacija: Ivana Gudelj Glumili su: Vedran Živolić, Jelena Miholjević, Dubravka Ostojić, Vini Jurčić, Tena Jeić Gajski, Sreten Mokorović, Lorenzo Raušević, Domagoj Janković, Dora Polić Vitez i Višnja Babić. tr. 28:56

Konjic bivši je glazbenik i izbjeglica uiz Sarajeva, zaposlen kao taksist u Beču. Upoznaje Abrahama Georga Washingtona, crnog glazbenika i propovjednika koji je okupio glazbenike na projektu "Mir u Bosni". Ovo su početni elementi romana u kojem autor spaja različite sudbine, nošen idejom o (mogućem) suživotu ljudi iz Bosne okupljenih na projektu u jednoj "civiliziranoj sredini". Sve ovisi o partituri za (čarobnu) frulu ... Režija:Dražen Klobučar Dramatizacija: Ludvig Bauer Glumili su: Dragan Despot, Alen Šalinović, Zvonimir Zoričić, Matija Prskalo, Boris Miholjević , Tomislav Martić, Vinko Kraljević, Pero Juričić Premijera: 2001. Tr. 22:05

Roman u stihu suptilno i spretno nas vodi kroz fantastične predjele svakodnevice glavne junakinje bogatašice Lili, koja stanuje visoko u neboderu na Cvjetnom trgu i jednog dana ulazi u Krugama u zagrebačku podzemnu željeznicu da bi upoznala običan život. Pokreće se golemi sudar sa životima ljudi koji se bore za goli opstanak. Nešto kasnije na džamiju, koja je sagrađena u neposrednoj blizini njezinog nebodera, iz kanadera se spušta golema vodena bomba. Silovita promjena zahvaća grad. Lili upoznaje e-Rome, i najrazličitije socijalne grupacije preko kojih pokušava spasiti Zagreb. Autor rimama razigrano vodi priču kroz jezične i kulturne razlike, obogaćujući jezik smionim književnim eksperimentima. Režija: Dejan Šorak Glumili su: Franjo Kuhar, Jelena Miholjević, Goran Grgić i Nedim Prohić. Premijera svibanj 2016. Tr.17:48

U romanu „Drenje“ pratimo studenticu Martu koja odlazi u baranjsko mjesto Drenje asistirati profesoru Markoviću koji proučava utjecaj Domovinskog rata na bioakustičku sliku Slavonije, Baranje i Srijema. „Drenje“ je poslastica za čitatelja, ali i za slušatelja jer Bekavčev stil pisanja, s kolorističkim opisima krajolika i začudnog prostora, poetskim nijansiranjem stanja okoliša i prirode te temom neobičnog znanstvenog eksperimenta, ovu prozu čini savršenim omjerom realističnog i magičnog. Slušatelj gotovo plovi proznim pejzažom koji je iz autorove ruke ispisan minuciozno točnim stilom, kao da nema ni riječi viška ili manjka. I koliko god da je čitatelj čvrstom rukom vođen kroz priču, toliko je i pred slušatelja podastrt akustički užitak u jezi nepoznatoga i neočekivanoga. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; skladatelj: Stanislav Kovačić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Maja Gregl. Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Sven Medvešek, Iskra Jirsak, Jelena Miholjević.

U romanu „Drenje“ pratimo studenticu Martu koja odlazi u baranjsko mjesto Drenje asistirati profesoru Markoviću koji proučava utjecaj Domovinskog rata na bioakustičku sliku Slavonije, Baranje i Srijema. „Drenje“ je poslastica za čitatelja, ali i za slušatelja jer Bekavčev stil pisanja, s kolorističkim opisima krajolika i začudnog prostora, poetskim nijansiranjem stanja okoliša i prirode te temom neobičnog znanstvenog eksperimenta, ovu prozu čini savršenim omjerom realističnog i magičnog. Slušatelj gotovo plovi proznim pejzažom koji je iz autorove ruke ispisan minuciozno točnim stilom, kao da nema ni riječi viška ili manjka. I koliko god da je čitatelj čvrstom rukom vođen kroz priču, toliko je i pred slušatelja podastrt akustički užitak u jezi nepoznatoga i neočekivanoga. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; skladatelj: Stanislav Kovačić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Maja Gregl. Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Sven Medvešek, Iskra Jirsak, Jelena Miholjević.

U romanu „Drenje“ pratimo studenticu Martu koja odlazi u baranjsko mjesto Drenje asistirati profesoru Markoviću koji proučava utjecaj Domovinskog rata na bioakustičku sliku Slavonije, Baranje i Srijema. „Drenje“ je poslastica za čitatelja, ali i za slušatelja jer Bekavčev stil pisanja, s kolorističkim opisima krajolika i začudnog prostora, poetskim nijansiranjem stanja okoliša i prirode te temom neobičnog znanstvenog eksperimenta, ovu prozu čini savršenim omjerom realističnog i magičnog. Slušatelj gotovo plovi proznim pejzažom koji je iz autorove ruke ispisan minuciozno točnim stilom, kao da nema ni riječi viška ili manjka. I koliko god da je čitatelj čvrstom rukom vođen kroz priču, toliko je i pred slušatelja podastrt akustički užitak u jezi nepoznatoga i neočekivanoga. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; skladatelj: Stanislav Kovačić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Maja Gregl. Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Sven Medvešek, Iskra Jirsak, Jelena Miholjević.

U romanu „Drenje“ pratimo studenticu Martu koja odlazi u baranjsko mjesto Drenje asistirati profesoru Markoviću koji proučava utjecaj Domovinskog rata na bioakustičku sliku Slavonije, Baranje i Srijema. „Drenje“ je poslastica za čitatelja, ali i za slušatelja jer Bekavčev stil pisanja, s kolorističkim opisima krajolika i začudnog prostora, poetskim nijansiranjem stanja okoliša i prirode te temom neobičnog znanstvenog eksperimenta, ovu prozu čini savršenim omjerom realističnog i magičnog. Slušatelj gotovo plovi proznim pejzažom koji je iz autorove ruke ispisan minuciozno točnim stilom, kao da nema ni riječi viška ili manjka. I koliko god da je čitatelj čvrstom rukom vođen kroz priču, toliko je i pred slušatelja podastrt akustički užitak u jezi nepoznatoga i neočekivanoga. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; skladatelj: Stanislav Kovačić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Maja Gregl. Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Sven Medvešek, Iskra Jirsak, Jelena Miholjević.

U romanu „Drenje“ pratimo studenticu Martu koja odlazi u baranjsko mjesto Drenje asistirati profesoru Markoviću koji proučava utjecaj Domovinskog rata na bioakustičku sliku Slavonije, Baranje i Srijema. „Drenje“ je poslastica za čitatelja, ali i za slušatelja jer Bekavčev stil pisanja, s kolorističkim opisima krajolika i začudnog prostora, poetskim nijansiranjem stanja okoliša i prirode te temom neobičnog znanstvenog eksperimenta, ovu prozu čini savršenim omjerom realističnog i magičnog. Slušatelj gotovo plovi proznim pejzažom koji je iz autorove ruke ispisan minuciozno točnim stilom, kao da nema ni riječi viška ili manjka. I koliko god da je čitatelj čvrstom rukom vođen kroz priču, toliko je i pred slušatelja podastrt akustički užitak u jezi nepoznatoga i neočekivanoga. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; skladatelj: Stanislav Kovačić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Maja Gregl. Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Sven Medvešek, Iskra Jirsak, Jelena Miholjević.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime. „Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući. Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić. Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić. Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime. „Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući. Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić. Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić. Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime. „Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući. Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić. Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić. Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime. „Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući. Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić. Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić. Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime. „Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući. Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić. Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić. Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije. „Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini. Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl. Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn. Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije. „Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini. Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl. Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn. Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije. „Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini. Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl. Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn. Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije. „Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini. Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl. Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn. Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije. „Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini. Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl. Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn. Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert. Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert. Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert. Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert. Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert. Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Pogled je to na ženu koji se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Redateljica: Stephanie Jamnicky Glume: Hrvojka Begović, Mirna Medaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Goran Grgić i dr. Adaptacija za radio : Ivana Gudelj

Ponekad nastojimo preživjeti i sačuvati sebe na posve neočekivane načine. Đana, glavna junakinja Sobe na dnu mora, pokušat će se spasiti bijegom na prekooceanski brod koji krstari Karibima. Puna čežnje za slobodom i putovanjima, postat će pomoćnica konobara i zeteći se u neljudskom okruženju u kojem gigantska američka kompanija iskorištava ljude koji dolaze iz nerazvijenih ili ratom unesrećenih zemalja. Režija i adaptacija: Hana Veček , tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbena dramturginja. Adiana Kramarić, glume: Jadranka Đokić, Frano Mašković , Daria Lorenzi Flatz, Rajan Rushaidat i Igor Kovač.

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

U romanu građenom od fragmenata i različitih diskurza, u kojima kao da su se na trenutak susreli G. G. Márquez, Danijel Dragojević i čitavo društvance autora otočke dionice i zajedno sjeli ispred lokalnog dućana da malo proćakulaju, čitamo priču o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život. Neke je od njih susrela zapisivačica, o nekima slušamo od tri nonice što i dandanas sjede na klupi pored vrulje, a neki su dio otočke povijesti, zabilježene i vezane uz glavnu fabularnu dionicu. Otok je u ovome romanu pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se na njoj izmjenjuju uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti… U romanu Lore Tomaš svakako je riječ o sto godina samoće, koja se prenosi s generacije na generaciju i dolazi do aktera koji se svojim pričama izdvajaju od kolektiviteta otoka, stavljeni u razne, svoje i tuđe, scenarije. Ovo je roman kolaž o otoku kolažu, atmosferičan i gust, u kojem i praznine imaju značenje, roman kakav još niste čitali. Režija i dramatizacija: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, igrali su: Marija Škaričić, Senka Bulić, Doris Šarić Kukuljica, Siniša Popović, Nikša Butijer i Alen Šalinović

Prvi roman Krešimira Pintarića Ljubav je sve počiva na posve jednostavnoj, naizgled običnoj, naizgled očitoj, ali time i iznenadnijoj pretpostavci da ljubav doista jest sve. Nakon što domaći čitatelj (nepovjerljiv i zdravo skeptičan kakav jest) nakon nekoliko poglavlja prestane očekivati trik koji će ovaj naslov nepovratno raskrinkati kao ironiju, ili rupu u scenografiji kroz koju se proziru čuda me(n)talnih konstrukcija, pred njim se otkriva svijet koji u potpunosti ispunjaju (i mogu ispuniti!) jedan jedini muškarac i jedna jedina žena. Redateljica Hana Veček, skladatelj: Domagoj Lozina, tonmajstor Tomislav Šamec, dramatizacija: Hana Veček, glumili su: Živko Anočić, Aleksandra Stojaković, Rakan Rushaidat i Nina Erak.

Opet iznova Marina Šur Puhlovski vraća se svojoj Sofiji, koju, doduše, nikad u svojim romanima nije ni napustila, ali ovaj put pratimo Sofijino djetinjstvo i sazrijevanje. Kroz fragmente priče o ocu alkoholičaru, premorenoj majci i napetom prijateljstvu s kolegicom iz razreda Natašom, pratimo seksualno i psihičko sazrijevanje mlade Sofije Kralj kojoj istraživanje vlastitog tijela i strasti postaje glavna odrednica odrastanja. Sofija je tek na početku svega onoga što je Šur Puhlovski o njoj ispisala u kasnijim romanima, i sada napokon znamo što njezinu glavnu junakinju predodredilo u tim formativnim i bitnim godinama. Mladost joj je i trpka i slatka, odrastanje i gorko i puno inata, prijateljstva su na cijeni, ali ne i po cijeni gubitka sebe. Redateljica: Silva Ćapin, Za radio adaptirala: Kristina Kegljen, tonmajstorica: Katarina Račić, glazbena dramaturginja: Franka Meštrović, igrali su: Ksenija Pajić, Mia Krajcar, Franjo Kuhar, Barbara Nola, Sanja Milardović, Tena Nemet Brankov, Silvio Mumelaš, Sven Šestak, Dora Polić Vitez, urednica: Nives Madunić Barišić

Opet iznova Marina Šur Puhlovski vraća se svojoj Sofiji, koju, doduše, nikad u svojim romanima nije ni napustila, ali ovaj put pratimo Sofijino djetinjstvo i sazrijevanje. Kroz fragmente priče o ocu alkoholičaru, premorenoj majci i napetom prijateljstvu s kolegicom iz razreda Natašom, pratimo seksualno i psihičko sazrijevanje mlade Sofije Kralj kojoj istraživanje vlastitog tijela i strasti postaje glavna odrednica odrastanja. Sofija je tek na početku svega onoga što je Šur Puhlovski o njoj ispisala u kasnijim romanima, i sada napokon znamo što njezinu glavnu junakinju predodredilo u tim formativnim i bitnim godinama. Mladost joj je i trpka i slatka, odrastanje i gorko i puno inata, prijateljstva su na cijeni, ali ne i po cijeni gubitka sebe. Redateljica: Silva Ćapin, Za radio adaptirala: Kristina Kegljen, tonmajstorica: Katarina Račić, glazbena dramaturginja: Franka Meštrović, igrali su: Ksenija Pajić, Mia Krajcar, Franjo Kuhar, Barbara Nola, Sanja Milardović, Tena Nemet Brankov, Silvio Mumelaš, Sven Šestak, Dora Polić Vitez, urednica: Nives Madunić Barišić

Opet iznova Marina Šur Puhlovski vraća se svojoj Sofiji, koju, doduše, nikad u svojim romanima nije ni napustila, ali ovaj put pratimo Sofijino djetinjstvo i sazrijevanje. Kroz fragmente priče o ocu alkoholičaru, premorenoj majci i napetom prijateljstvu s kolegicom iz razreda Natašom, pratimo seksualno i psihičko sazrijevanje mlade Sofije Kralj kojoj istraživanje vlastitog tijela i strasti postaje glavna odrednica odrastanja. Sofija je tek na početku svega onoga što je Šur Puhlovski o njoj ispisala u kasnijim romanima, i sada napokon znamo što njezinu glavnu junakinju predodredilo u tim formativnim i bitnim godinama. Mladost joj je i trpka i slatka, odrastanje i gorko i puno inata, prijateljstva su na cijeni, ali ne i po cijeni gubitka sebe. Redateljica: Silva Ćapin, Za radio adaptirala: Kristina Kegljen, tonmajstorica: Katarina Račić, glazbena dramaturginja: Franka Meštrović, igrali su: Ksenija Pajić, Mia Krajcar, Franjo Kuhar, Barbara Nola, Sanja Milardović, Tena Nemet Brankov, Silvio Mumelaš, Sven Šestak, Dora Polić Vitez, urednica: Nives Madunić Barišić

Opet iznova Marina Šur Puhlovski vraća se svojoj Sofiji, koju, doduše, nikad u svojim romanima nije ni napustila, ali ovaj put pratimo Sofijino djetinjstvo i sazrijevanje. Kroz fragmente priče o ocu alkoholičaru, premorenoj majci i napetom prijateljstvu s kolegicom iz razreda Natašom, pratimo seksualno i psihičko sazrijevanje mlade Sofije Kralj kojoj istraživanje vlastitog tijela i strasti postaje glavna odrednica odrastanja. Sofija je tek na početku svega onoga što je Šur Puhlovski o njoj ispisala u kasnijim romanima, i sada napokon znamo što njezinu glavnu junakinju predodredilo u tim formativnim i bitnim godinama. Mladost joj je i trpka i slatka, odrastanje i gorko i puno inata, prijateljstva su na cijeni, ali ne i po cijeni gubitka sebe. Redateljica: Silva Ćapin, tonmajsotrica: Katarina Račić, glazbena damaturginja: Franka Meštrović, adaptacija: Kristina Kegljen Glumili su: Ksenija Paić, Mia Krajcar, Franjo Kuhar, Barbara Nola, Sanja Milardović, Tena Nemet Brankov, Silvio Mumelaš, Sven Šestak i Dora Polić Vitez. Premijerno emitirano: 24.- 28.05. 2021