Podcast S

U Bosni i Hercegovini ne postoji registar oboljelih od malignih bolesti što predstavlja problem i pacijentima i onkolozima. Registar je neophodan da bi znali podatke koliki je broj novootkivenih, koji su karcinomi najčešći, kakvi su rezultati našeg liječenja, koliko nam pacijent živi, koliko lijekova nabaviti, koje lijekove...", kazala je doktorica Amina Jalovčić - Suljević, KCUS Klinika za onkologiju. Doktorica je naglasila da problem s finansiranjem Fonda solidarnosti traje godinama i da vlast u kontinuitetu ignoriše onkološke pacijente. Dodatan problem i doktorima i pacijentima predstavlja činjenica da se u Bosni i Hercegovini plaća PDV na donirane lijekove, primjera radi u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj to nije slučaj. "Tri pacijenta su mi umrla zato jer nisu mogli dobiti lijek koji košta 17.000 dolara sedmično od firme koja je htjela pokloniti taj lijek pacijentima. Nisam ga mogla dobiti zato jer nema ko da plati pola miliona KM PDV-a i carine", naglasila je doktorica. Naša sagovornica je objasnila zašto dolazi do nedostatka citostatika u kliničkim centrima u Federaciji Bosne i Hercegovine i za koje lijekove pacijenti mogu tražiti refundaciju. Šta je još kazala, pogledajte u podcastu.

Sarajki Svjetlani Hadžidamjanović karcinom je također promijenio život. Kaže da karcinom krvi, odnosno koštane srži ima nespecifične simptome. I Svjetlana se nažalost susrela s nedostatkom citostatika u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. "Nakon što je karcinom dijagnosticiran predložene su mi kemoterapije kako bi se karcinom zaustavio, trebala sam da primim šest ciklusa terapija, međutim, u samom startu jednog lijeka nije bilo i morala sam ga nabaviti u Hrvatskoj. U svojoj toj situaciji sredstava morate nabaviti odmah, a refundacija novca je moguća samo ako imate odobren lijek, ali lijeka jednostavno u tom momentu nema. Terapiju koju trenutno primam ne plaćam, dobivam lijek preko Fonda, a u prvom ciklusu sam ga platila 1000 KM, pije se 21 dan, svaki mjesec sam trebala imati 1.000 KM", podvukla je Svjetlana. Lijekovi koji će Svjetlani najvjerovatnije trebati u budućnosti na bosanskohercegovačkom tržištu ne postoje. Ova Sarajka se s pravom pita koliko u našoj zemlji košta život?!

Udruženje Pomozi.ba je neprofitna humanitarna organizacija koja svojim djelovanjem pomaže ugroženim ljudima na području cijele Bosne i Hercegovine, ali i šire. Pomoć u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba timovi Pomozi.ba pružaju povratnicima, starim i iznemoglim licima, samohranim majkama, porodicama bez stalnih primanja, djeci bez roditelja, osobama sa invaliditetom, oboljelima, migrantima... Osnivač Udruženja Pomozi.ba Elvir Karalić kazao je da na godišnjem nivou dobiju oko 1.200 zahtjeva za pomoć onkološkim pacijentima. Detaljnom nam je objasnio kako izgleda proces prikupljanja sredstava za liječenje.

Enida Glušac je predsjednica udruženja Renesansa, udruženja koje pruža podršku ženama oboljelim od karcinoma dojke. Govorili smo o tome šta znači imati karcinom, o troškovima dijalize karcinoma te gdje onkološki pacijenti mogu naći podršku. Koja je odgovornost i uloga institucija, kako se lijekovi doniraju i da li je rješenje problema reforma zdravstvenog sistema.

Enida Glušac predsjednica udruženja Renesansa, udruženje koje pruža podršku ženama oboljelim od karcinoma dojke. Govorili smo o nedostatku citostatika, o deficitarnim citostaticima, kako onkološki pacijenti o svom trošku nabavljaju citostatike i refundiranju troškova. Nakon suočavanja sa dijagnozom, prvi problem je lista čekanja, pacijetice umiru na listama čekanja, dok druge pacijentice jako kasno dobiju terapiju. Svi ljudi koji su umrli na listama čekanja ispadaju koleteralna šteta, iz ZZO pravdaju se Zakonom o javnim nabakama. Zdravstveni sistem se treba mijenjati iz temelja, sramotno je da se finasiranje zdravstva nalazi pod stavkom ostalo.

Enisa Husejnović je studentica koja živi u studentskom domu Nedžarići, a ranije je stanovala u privatnom studentskom domu u Sarajevu. Usporedila nam je život u privatnom domu i domu Nedžarići, a našu sagovornicu pitamo i kako je iz privatnog doma stigla u dom Nedžariće te razgovaramo i o ishrani u studentskom domu Nedžarići.

Aldin Mešan je predsjednik Asocijacije studenata Studentskog centra Sarajevo i jedan je od stanara doma Bjelave. Udruženje na čijem je čelu naš sagovornik aktivno se bavi problemima u studentskim domovima koji spadaju pod Studentski centar Sarajevo. Objašnjava nam da kao predsjednik Udruženja nema benefite u novčanom smislu, funkciju je prihvatio kako bi stekao nova iskustva.

Aldin Mešan je predsjednik Asocijacije studenata Studentskog centra Sarajevo i jedan je od stanara doma Bjelave. Udruženje na čijem je čelu naš sagovornik aktivno se bavi problemima u studentskim domovima koji spadaju pod Studentski centar Sarajevo. Objašnjava nam da kao predsjednik Udruženja nema benefite u novčanom smislu, funkciju je prihvatio kako bi stekao nova iskustva.

Iva Babić je predstavnica studenata Studentskog centra Mostar koja studira psihologiju. Naša sagovornica već četiri godine boravi u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru. Studentice i studenti u domu u kojem boravi naša sagovornica probleme rješavaju na sastancima s upravom Centra. Pitamo Ivu kakvi su njeni planovi nakon studija i ima li želju nastaviti studij ili tražiti posao van granica Bosne i Hercegovine...

U novom izdanju Podcasta S gost je Senad Halilović, predsjednik Udruženja turističkih privrednika u BiH, sa kojim razgovaramo o inkluzivnom turizmu. U razgovoru s Tomom, Senad Halilović otkriva koliko je u BiH razvijena ova vrsta turizma, te na koji način unaprijediti usluge za osobe sa invaliditetom. Predsjednik Udruženja turističkih privrednika BiH govori i o uticaju inkluzivnog turizma na ekonomiju, ali i o tome da li BiH ima potencijala da razvija ovu vrstu turizma u budućnosti.

Akademik Muriz Spahić, doktor geografskih nauka i bivši šef Odsjeka za geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA u više mandata, upozorava na postojanje hidro-bombi i hidro-stresova u Bosni i Hercegovini, ukazujući na izazove upravljanja vodnim potencijalima naše zemlje.

U ovom izdanju podcasta S, Prof. dr. Muriz Spahić govori o kvaliteti vode u Sarajevu, ugroženosti šuma i rijeka te o upravljanju vodosnabdijevanjem. Dotičemo se i teme malih hidroelektrana i njihovog uticaja na okolinu.

Borba za šume i rijeke, za naš zdrav okoliš jeste tema koja je ujedinila ljude, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego širom regiona. Kaže se, da se svijet ustvari suočava sa krizom vode međutim, pravilno je reći to je kriza upravljanja vodom. Izvještaj koji je radio međunarodni panel za klimatske promjene Ujedinjenih nacija o stanju okoliša širom planete zemlje nazvao izvještajem o sporoj smrti, što jeste posljedica čovjekovog odnosa prema prirodi. Nažalost, u Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi je jedna uredba koja se zove uredba o ispuštanju otpadnih voda u naše vodotoke i ona je na snazi preko 10 godina, a šta ona podrazumijeva? Ona podrazumijeva da najveći zagađivači u našoj zemlji bez ikakve normiranosti mogu otpadne vode, otpadne supstance da ispuštaju u naše vodotoke i zbog te uredbe oni koji su zaduženi za kontrolu na našim vodotocima ne mogu da kažnjavaju zagađivače.

Međunarodni ekspert za vodu, Đevad Koldžo, za Podcast S govori o pravilnom održavanju vodovodne infrastrukture, azbestnim cijevima, nelagalnim priključcima, vodovodnim tarifama i kako zaštititi resurse. Poslušajte zanimljiiv i koristan podcast sa našim a svjetskim ekspertom.

Međunarodni ekspert za vodu, Đevad Koldžo, za Podcast S govori o problemima u vodosnabdijevanju u Kantonu Sarajevo. Vode su oduvijek bile veoma važne za naš život i važne su za čovjeka i voda je zapravo izvor našeg života. Možemo reći da je Bosna i Hercegovina jako bogata kada je u pitanju voda. Jedni smo od najbogatijih u Evropi kada je taj resurs u pitanju. Portal Radiosarajevo.ba je proveo anketu gdje većina ispitanika smatra da glavni grad prečesto ostaje bez vode te se plaše da bi kada dođu ljetni mjeseci stanje moglo biti još gore. Kako sve ovo komentariše Đevad Koldžo poslušajte u Podcastu S.

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, i Prof. dr. Mirna Marković, doktorica psiholoških znanosti i vanredna profesorica na Filozofskom fakultetu UNSA govore o mentalnom zdravlju medijskih radnika.

U najnovijoj epizodi Podcasta S Tomom, voditelj Tomislav Cvitanušić razgovara s dr. Eldinom Jeleškovićem, prodekanom na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu koji je i stručnjak za kondicioni trening. Eldin dijeli svoje bogato iskustvo rada u bh. fudbalu i kao trener vrhunskih sportista, ističući svoju strast prema sportu i obrazovanju.

Eldin je počeo svoju trenersku karijeru u klubovima poput Posušja, Željezničara i Zrinjskog, osvajajući trofeje i stekavši reputaciju kao stručnjak za kondicioni trening. Pored rada u klubovima, Eldin je individualno trenirao brojne vrhunske sportiste i angažiran je u Centru za edukaciju trenera pri Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.

U razgovoru se dotakao svog dugogodišnjeg prijateljstva s jednim od najboljih bh. fudbalera Edinom Džekom, te podijelio svoja iskustva u radu u mnogobrojnim svjetskim fudbalskim klubovima.

Osim što je stručnjak u sportu, Eldin je također poznat po svojim postignućima kao Ironman. Nedavno je osvojio vrh Passo dello Stelvio, planinski prijevoj u sjevernoj Italiji na nadmorskoj visini od 2760 m, pokazujući svoju izvanrednu fizičku spremnost i upornost.

Ova epizoda Podcasta S Tomom pruža duboke uvide u život i rad dr. Eldina Jeleškovića, osobe koja je svojom strašću prema sportu i posvećenošću obrazovanju ostavila dubok trag u bh. sportu i akademskoj zajednici.

U novom izdanju "Podcasta s Tomom" gost je Jadranka Miličević, aktivistkinja i direktorica Fondacije CURE iz Sarajeva.

Jadranka Miličević dugogodišnja aktivstica za borbu protiv nasilja nad ženama, govori o porastu i problem femicida u BiH.

U razgovoru sa Tomom Cvitanušićem, Miličević otkriva zašto je potrebno uvesti pojam femicida u Krivični zakon BiH, te zašto hitno treba mijenjati kaznenu politiku.

Jadranka Miličević podsjeća i na dobre prakse drugih zemalja u borbi protiv femicida, ali i podsjeća na važnost ozbiljnijeg pristupa u zaštiti žena u čitavom društvu.

Vidosava Matuh dijeli svoje početke u hraniteljstvu i objašnjava što je hraniteljstvo i kako je ona započela svoj izvanredan put. Otkrivamo kako postati hranitelj danas i kako se to mijenjalo kroz vrijeme, dok naša gošća dijeli svoje iskustvo.

Koliko djece je Vidosava Matuh odgojila? Čujemo impresivan broj, uz duboke refleksije o važnosti njenog rada. Ne samo da godinama odgaja brojnu djecu kroz hraniteljstvo, teta Vida se također može pohvaliti I svojom biološkom djecom. Ispričala nam je kako su reagirali njeni sin i kćerka na dolazak novih članova u obitelj. Kroz razgovor, teta Vida dijeli isječke iz svog života, ističući teškoće i ponos koji nosi sa sobom uloga hraniteljice.

"Rastanci su najteži", kaže teta Vida kroz razgovor o važnosti uključenosti cijele porodice u život djeteta, ističući snagu zajedništva. Čujemo o emocionalno nabijenim trenucima rastanaka i ponovnim susretima s djecom, te o procesu usvajanja.

Vidosava Matuh dijeli svoje savjete o tome kako objasniti djetetu zašto nije sa svojim roditeljima, te razmatramo izazove u vezi s nedostatkom informacija o djetetu, posebno u pogledu zdravstvenih kartona i mentalnog stanja. Također nas je upoznala sa korisnim informacije o tome kome se obratiti ako želite postati hranitelj i kako započeti taj izvanredan put.

Tomislav Cvitanušić razgovara s Nejlom Đonko, studenticom Pravnog fakulteta, influencericom i aktivisticom čiji se glas čuje daleko. Nejla ističe svoj angažman u Forumu mladih Kruga 99 i te to što je saradnica Europskog udruženja studenata prava Sarajeva, inspirišući mlade na autentičnost i upornost.

Jedna je od onih koje vode Bosnu i Hercegovinu prema inkluzivnoj, pravednijoj i rodno ravnopravnijoj budućnosti. U fokusu razgovora bit će i tyema koja često nije zastupljena u javnosti, a pogotovo ne kod mladih - generacijska ravnopravnost.

Nejla se, također, ističe svojim aktivnim uključenjem u UN Women kampanju “Generacija za Ravnopravnost” gdje kroz svoj angažman ističe ključne teme rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena. Njena uloga u ovoj kampanji omogućava joj da bude glas mladih i zagovornica promjena, te da kroz inovativne pristupe doprinese širenju svijesti o ravnopravnosti spolova.

Nejla dijeli svoje iskustvo kao kreatorica sadržaja na društvenim mrežama, ističući kako promoviše stvari koje bi voljela da je imala priliku čuti. Razgovaramo o hejtanju i omalovažavanju na mrežama te o podršci koju joj pruža Imran, njen partner u stvaranju contenta.

"Svako vrijeme nosi svoje breme", kaže Nejla, pokušavajući izvući najbolje iz društvenih mreža i ističući da njeni vršnjaci češće gledaju društvene mreže nego televiziju. Otkriva i neke savjete za kreiranje sadržaja, ističući da su kraći videi uvijek hit.

Razgovaramo i o generaciji mladih, tabu temama u društvu te ispovijesti o tome kako je jedna djevojka prijavila seksualnog nasilnika nakon što je pogledala Nejlin video – prije toga nije znala šta to znači. Voditelj i gošća pitaju i traže odgovor na pitanje: "Šta je s nama? Zašto je prihvaćeno biti bahat i nasilan?"

Dotičemo se i pitanja angažmana muškaraca u borbi za ženska prava te kako se ljubaznost često smatra slabošću u društvu. Nejla otkriva i ko je inspiriše i kakvi su joj planovi - od projekata do politike. Kroz razgovor prenosi iznimno važnu poruku za djevojčice i žene, pozivajući na zajedničku borbu za pravdu i jednakost.

Mehmedinović nam priča o dramaturškoj adaptaciji svojih djela kroz predstavu "Stotinu malih smrti" te dijeli tajne svog pisanja. Otkriva nam kako je od ranog djetinjstva imao dar za likovnu umjetnost, a kako je svoj put preusmjerio s Akademije likovne umjetnosti na studij književnosti.

U emisiji zavirujemo u čudesni svijet koji ga okružuje, ali i u onaj koji pulsira unutar njega.

Mehmedinović dijeli i svoje iskustvo o dešavanjima u galeriji Zvono te razmatra transformacijsku moć umjetnosti. Dotičemo se uloge medija u današnjem društvu te kolika je zapravo razlika između, uslovno rečeno, "niže" i "više" kulture.

Razgovaramo o Sarajevu osamdesetih, današnjem Sarajevu i životu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je Mehmedinović radio na produkciji političkih vijesti u Washingtonu. Otkrivamo i kako se film Hotel Ambasador veže s njegovim povratkom u Sarajevo te detalje o životu u SAD-u.

Iskreno priča o tome kako mu emotivno iskustvo srčanog udara mijenja stav prema "nultoj životnoj tački," a s nama dijeli i intimne detalje čudesnog trenutka s suprugom. Također saznajemo o njegovoj trenutnoj posvećenosti temi „kopije i originala“ te opsesivnom bavljenju slikarstvom.

U ovoj epizodi, gošća s voditeljicom Armom Tanović Branković dijeli svoje iskustvo povratka iz Engleske te utjecaj koji je imala na razvoj muzičkog teatra u Bosni i Hercegovini. Sjeća se '92. godine, kada je muzički teatar bio njezina utjeha u ratnom periodu, posebno ističući Sound of Music (koji je kod nas preveden kao Moje pjesme, moji snovi) kao izvor inspiracije.

Otkrijte kako je Ferović Fazlić svoju ljubav prema muzičkom teatru pretvorila u diplomsku tezu, ali i kako je kroz intenzivne semestre na Royal Academy of Music u Londonu stigla do Gospodara prstenova i profesionalnog angažmana na čuvenom West Endu.

Otkriva nam kako je odlučila da se vrati u Sarajevo, kako je postala muzička redateljica, te kako je njena strast prema mjuziklu prerasla u predavanje na Muzičkoj akademiji.

Alma otkriva kako glas može biti terapija za različite izazove i probleme, uključujući mucanje i astmu. Razgovor se širi na teme poput nedostatka srednjoškolskog obrazovanja u performativnim umjetnostima u Bosni i Hercegovini, a zaključuje se toplom pričom o porodici.

Larisa Cerić nije samo jedna od najpoznatijih bh. sportistkinja, već i osvajačica brojnih medalja i predstavnica Bosne i Hercegovine na Olimpijadi, već dva puta, a uskoro i treći.

U ovoj sjajnoj epizodi, Larisa i Tomo pričaju o tajnama judo arene - od njenih prvih koraka kao judokua do trenutaka kada je bila na vrhu svijeta.

Šta očekivati:

Ne propustite ovu inspirativnu epizodu, gdje Larisa Cerić otvara vrata svog svijeta judoa, dijeli svoje najdublje misli o sportu i životu te otkriva zašto bi svaka djevojčica trebala imati dodir s borilačkim vještinama.

Hamzagić, jedan od redatelja iznimno popularne HBO-ove TV serije Znam kako dišeš, čija je autorica Jasmila Žbanić, otkriva nam kulise snimanja ove krimi serije koja je podigla standarde bh. kinematografije. Povlačeći paralelu između fikcije i stvarnosti, raspravlja o slučajevima u seriji, mogućim istinitim pričama, te ulozi muzike u stvaranju atmosfere.

Razgovaramo o njegovom istraživanju za seriju i njegovim razmišljanjima o sigurnosti u našem društvu. Dotičemo se teme nastanka TV serija, utjecaja umjetnosti na društvo te razvoja djece u današnjem vremenu. Današnji gost dijeli svoje viđenje ekspanzije TV sadržaja i budućnosti ovog medija, istovremeno promišljajući o tome kakve bi serije volio snimati u budućnosti.

Osim toga, razgovaramo i o ženskim likovima u serijama, izvrsnosti žena u životu i radu, te o njegovom debitantskom filmu Pun mjesec. On također otvara temu o izazovima s kojima se mladi filmaši suočavaju u Bosni i Hercegovini.

U ovoj epizodi, Hamzagić dijeli svoje stavove o politici, kulturi u svijetu, Europskoj uniji, te o situaciji u BiH. Razgovaramo i o njegovom filmu Soul Train, o muzici kao sredstvu komunikacije te analiziramo savremene muzičke trendove.

Na kraju, Nermin nam ekskluzivno otkriva nekoliko detalja o svom novom dokumentarnom filmu koji se fokusira na žene i njihovu borbu za radnička prava.

U novom izdanju "Podcasta s Tomom", gost Tomislava Cvitanušića je Dino Šaran, muzičar i frontmen benda Letu štuke.

Razgovor nas vodi na putovanje kroz Šaranov muzički svijet, ali isto tako i u njegovu doktrinu života.

Uzbudljive teme koje istražujemo:

Kroz Šaranovu priču otkrivamo kako su osamdesete oblikovale početke njegove karijere. Zaronite s nama i u nekadašnju atmosferu Sarajeva, razgovarajući o muzičkoj sceni, o narodnoj muzici, Bijelom dugmetu, ali i temeljima koje su postavili kultni Indexi.

Istražujemo formiranje benda Letu štuke 1986. godine te zašto su prvi album snimili tek 2005. godine.

Dino otkriva tajne iza pjesme Tesla, te se neizostavno dotičemo priče o tome ko je bio Nikola Tesla. Šaran će zaključiti i raspravu 'čiji je Nikola Tesla', a dijeli i detalje o novim pjesmama i nadolazećem albumu.

U dubokim filozofskim vodama, Dino dijeli svoje stavove o religiji, vjeri, politici, i korupciji, a istovremeno otkriva zašto njegove pjesme nisu o politici ni ljubavi, već o životu.

Kroz razgovor nas vodi i u pravce kako zamišlja budućnost, dijeleći svoje viđenje i gdje u tom vizionarskom planu vidi umjetnu inteligenciju.

U ovoj emotivnoj razmjeni, Redžepagić će s voditeljicom Armom Tanović Branković podijeliti svoje iskustvo naobrazbe na Berkeley Collegeu, gdje je magistrirao Contemporary Performance & Production. Doznat ćemo i kako mu je supruga poznata fotografkinja Aida Redžepagić, s kojom je, uz kćerku Fatmu, bio u New Yorku dok je studirao.

Čut ćemo priču o ocu, kolekciji ploča, flamencu i kad je počela ljubav prema muzici te kako je u muzičkoj školi od harmonike došlo do gitare. Otkrit ćemo i kako je dobio stipendiju za Španiju, gdje je istraživao dubine flamenco umjetnosti i kako je ta avantura oblikovala njegov muzički identitet, ali i kakav je sistem muzičke edukacije na ovim prostorima.

Priča nam o saradnji s Ninom Ćorić, flamenco pjevačicom, čut ćemo i singl Breeze of Delight, te doznati da njegov album izlazi krajem maja, koji će promovirati koncertna turneja po regiji.

Redžepagić otkriva svoju strast prema pedagoškom radu, iskustva u Muzičkoj školi i zašto je odlučio krenuti drugim muzičkim putem te koliko mu nedostaju učenici. Saznajte više o Mirzinim glazbenim kreacijama za teatar, uključujući muziku za predstavu Osramoćeni Dine Mustafića, te kako teatar obogaćuje njegov umjetnički izraz.

Kroz razgovor, Mirza dijeli svoje trenutne muzičke inspiracije, ističe važnost sinergije umjetnosti te odgovara na pitanje kako roditelji mogu sačuvati djecu od negativnih muzičkih utjecaja.

Avdić će nam pričati crtice i anegdote iz svoje fantastične sportske karijere, kao neko ko je prošao sve etape razvoja i sve selekcije Košarkaškog kluba Bosna. Bio je i član juniorske reprezentacije Jugoslavije s kojom je bio prvak Balkana, Europe, svijeta, u fantastičnoj generaciji s Kukočem, Rađom, Divcem, Đorđevićem. Igrao je i u Španiji i Turskoj, a bio je i kapiten reprezentacije BiH i učestvovao na dva europska prvenstva '93 i '97, kada smo ostvarili i najveći uspjeh u historiji naše košarke. Bio je i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, a danas je dogradonačelnik Sarajeva.

U ovoj epizodi, Avdić se osvrće na svoju impresivnu karijeru, a otkrivamo priče iz zlatne ere Studenata s velikanima poput Mladena "Makse" Ostojića i utjecaja legendarnog Svetislava Pešića na košarku ovih prostora. Razgovaramo i o filmu 250 stepenika, ali i dokumentarcu Long Shot (Putovanje).

Avdić nam otkriva i detalje o odlasku u Unicaju i kako je za četiri i po mjeseca, "od muke", progovorio španski jezik. Dotičemo se sjećanja na najveći uspjeh košarkaške reprezentacije BiH, o igranju u Turskoj i Adisu Bećiroviću. Samir Avdić priča i o nesretnoj povredi leđa, koja se dešava u trenutku kada ga čeka ugovor s Maccabijem…

Tu su još storije o KK Bosni u periodu od 2003 do 2007, kada je Sarajevo živjelo košarkašku renesansu, ali i o tome gdje je KK Bosna danas, a završavamo razgovorom o njegovom iskustvu u politici i humanitarnom radu.

Zaronit ćemo u dubinu projekta "Mladi za bolje medije", inicijative koja je okupila više od 600 mladih, 30 nevladinih organizacija, 50 medija... Kroz ovaj projekt, mladi su imali priliku izraziti svoje želje i potrebe, dok su novinari dobili uvid u ono što mladi zaista žele konzumirati u digitalnom svijetu, a sve uz finansijsku podršku Europske unije.

Razgovarat ćemo o izazovima i prilikama printanih medija, radija i televizije u eri dominacije portala i društvenih mreža. Naša sagovornica će s nama podijeliti ključne trenutke suradnje s UNICEF-om, a pričamo i o istini u medijima, te kako naučiti zaista čitati današnji sadržaj u digitalnim medijima.

Saznat ćemo i kako su uputili više od 80 inicijativa donosiocima odluka – kako bi mediji promijenili nešto u svom radu, a najviše prilagodili sadržaj prema onome što mladi žele da čuju, vide i čitaju. Imali su, govori nam jako uspješan feedback od brojnih medija.

Tu su i zanimljivosti o timovima iz Mostara i Laktaša i njihovim video-pričama koje su se istaknule u projektu, te detalji o tome mogu li danas mediji biti lideri društvenih promjena – sve je ovo samo dio bogatog sadržaja koji nas očekuje u ovoj epizodi Podcasta s Armom. I, naravno, otkrit ćemo koja to tema najviše intrigira omladinu današnjice.

Ovaj put u goste nam dolazi Almir Panjeta, novinar, maratonac i društveni aktivista čije važne poruke vrijedi upamtiti.

Nije sve samo smijeh i zabava kao zezanje na račun "clickbait" naslova ovog teksta; ovaj podcast kombinira humor s ozbiljnim temama i, za novinare, prijeko potrebnim savjetima. Almir priča i o tome kako "zloupotrebljava novinarstvo u humanitarne svrhe", te o njegovih 10 godina angažmana s UNICEF-om. Otkriva i kako je jedan Sanjin promijenio Almirov život.

Za sve vas koji se želite baviti novinarstvom, Almir dijeli sjajne lekcije, ističući važnost 5W pravila uz poruku: "Budi novinar, a ne diktafon!". Razgovaramo i o tome šta se i kako se promijenilo u novinarstvu, ali i o cijeni nezavisnosti u ovom poslu.

Pričamo o stepenu slobode novinarstva u BiH, izazovima izvještavanja o osjetljivim temama poput femicida te duboko uranjamo u priče o našem društvu – ko smo mi i u čemu smo "majstori".

U ovom izdanju Podcasta s Armom, vaša voditeljica Arma Tanović Branković susreće se s iznimnom gošćom – Eminom Minkom Muftić, ne samo priznatom glumicom već i profesoricom na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti (ASU).

Razgovaramo o njenoj strasti prema umjetnosti, moralnim vodiljama koje su je oblikovale, a naša sagovornica dijeli i sjećanja o jednom starom Sarajevu. Muftić, koja je bila i članica prve generacije ASU, priča o tome kako ju je individualizam obilježio te o uzvišenosti tragedije, umjetnosti i teatra za vrijeme opsade Sarajeva.

Čut ćemo detalje i o predstavama kao što su "Ljubovnici", "Buba u uhu" i "Predsjednica", nasmijat će nas anegdote o tome kako je „pustila goluba“, dok se prisjećamo i njenog nezaboravnog druženja s muzičkom divom Josipom Lisac.

Doznajemo i kako je uživala davati svoj glas liku Male Mu u legendarnom crtanom serijalu Mumijevi.

Ne propuštamo niti priču o performansu "Srebrenica je zvijezda padalica" i poveznici koju su napravili s Gazom.

No, priča ide dalje. Emina dijeli intimne trenutke svoje borbe kao samohrane majke. Kroz sve to, naglašavamo važnost strasti i posvećenosti u životu, zaključujući ovaj podcast s moćnom porukom: „Ako ne nađeš ludost, život će ti biti vrlo siromašan.“

Dobrodošli u novu epizodu Podcasta s Tomom, gdje se otvaramo prema fascinantnom svijetu meteorologije i klimatologije s našim voditeljem Tomislavom Cvitanušićem i posebnim gostom, magistrom nauka primijenjene meteorologije i klimatologije Nedimom Sladićem.

U uvodnoj rečenici koja obećava, Tomo nas uvodi u Nedimov svijet Sladićevom rečenicom: "Što ste me zvali amater, zvali ste", te doznajemo kako se oblikovala njegova strast prema meteorologiji o kojoj ćemo štošta naučiti.

Od djetinjstva provedenog u praćenju vremenske prognoze umjesto crtanih filmova, do magistarskih studija, saznat ćemo kako je Sladić razvio svoju ljubav prema ovoj nauci. Razgovarat ćemo o oblacima, o tome kako "putuje kiša", ali i dobiti savjete o aplikacijama za vremensku prognozu kojima možemo vjerovati.

Sladić nas vodi kroz svoje životno putovanje potaknuto enciklopedijom koju mu je poklonio otac te ćemo naučiti i zanimljiv eksperiment koji možemo i sami provesti kod kuće. Upoznat ćemo se s pričom o studiranju na Univerzitetu Reading, a pričamo i o važnoj temi i problemu s kojim se suočava i naša Bosna i Hercegovina – o poplavama te kako ih spriječiti.

Neizostavan je i razgovor o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju, ekološkim savjetima, solarnim panelima i vjetroturbinama, a saznajemo i zanimljiv podatak – kako i koliko su meteorolozi ključni za svjetski biznis, industrije te sport.

Dotičemo se i nešto sumorne perspektive o „sniježnim ljepoticama“ Jahorini i Bjelašnici, ali i o tome kakva nas zimska sezona očekuje.

Tomislav Cvitanušić vodi fascinantan razgovor s nekim ko je istovremeno glumac, pilot, pisac, tata i aktivista - neko ko sve svoje životne uloge živi s nevjerojatnom strašću.

Naš poseban gost je niko drugi do Feđa Štukan, čiji je životni put ispričan u autobiografskoj knjizi Blank. Tomo će istražiti s Štukanom kako je ova knjiga nastala iz dubokog bola, kako su životne boli pretočene u umjetnički izraz, i da li postoji šansa da Blank postane film ili TV serija.

Doznajemo i kako će Štukan nastaviti pisati: „Imam osjećaj da sam zasad rekao sve što sam imao reći, čekam da se skupi još više životnog iskustva.“

Feđa nam otvara vrata svoje jedinstvene perspektive, dijeleći svoje iskustvo o tome kako smo svi povezani, genetske kopije, braća i sestre. Uz poruku o hrabrosti da pratimo svoju strast, Štukan nas podsjeća: "Ako ti je mrsko ići na posao, život goniš u pogrešnom pravcu."

U razgovoru s Cvitanušićem, Štukan otkriva svoje početke kao glumac, prvu ulogu u teatru i zašto Kamerni teatar ima posebno mjesto u njegovom srcu. Slušat ćemo i o njegovim prvim koracima na filmu, s naglaskom na period filma Gori Vatra kada je bio teški ovisnik i kako je rekao sebi „nakon ovog filma, prekidam“.

Razgovarat ćemo i o nevjerojatnom putovanju do uloge u filmu Kursk, te kako se Štukan transformisao u aktivistu na jedinstven način. Dotakli smo se i priče o zabrani ulaska u Srbiju, a na kraju, uzbudljivo ćemo saznati o Štukanovoj strasti prema letenju i zašto zalazak sunca ima posebno, religijsko značenje za njega.

Kenan Musić, koji je simbolično započeo svoju karijeru intervjua na portalu Radiosarajevo.ba, otkriva ekskluzivne detalje o svojim počecima, školovanju na Dobrinji i o tome kako je zajedno s prijateljima stvorio svoj prvi film Svjetla grada. Razgovaramo o njegovom volonterskom angažmanu na Školskom film festivalu, koji je kasnije prerastao u Omladinski festival (OF), te zašto smatra da je Sarajevo grad koji odgaja festivalsku djecu.

Uzbudljiv razgovor otkriva kako OF, na čijem je čelu, stvara novu generaciju produkcijskih radnika u našoj zemlji, a Musić iznosi i informacije o njihovom sudjelovanju na HBODocsu te ekskluzivno otkriva kako imaju poziv na jedan novi festival koji se pokreće na hrvatskom otoku – da budu suosnivači.

Podcast također istražuje Musićevu filmsku karijeru, uključujući njegov kratki film Jan, koji je dostupan na HBO Maxu, te nam otkriva i ekskluzivne informacije o nadolazećoj HBO seriji koja se snima na osnovu filma Jan i koja će se zvati Bestidnici. Očekuje se da će serija biti dostupna za gledanje sljedećeg ljeta.

U epizodi se predstavlja i talentirani Armin Behrem, koji magistrira dramaturgiju zvuka u Italiji i koji je scenarist serije Bestidnici. Razgovaramo o mladim glumcima, saznajemo šta je to pozitivno otkrila audicija za film Jan te o tome kako je došlo vrijeme da se u Bosni i Hercegovini masovnije proizvode serije za mlade, sa sadržajem koji njih zanima.

Kenan Musić dijeli svoje razmišljanje o važnosti rizika te najavljuje sljedeći OF u julu 2024, koji će trajati osam dana. Otkriva mogućnost dolaska velike glumačke zvijezde koja bi ih mogla „plasirati u svemir“, a predstavlja i OF Youth Experience – sve s ciljem poučavanja mladih kako kritički gledati filmove.

Danas uživamo u razgovoru s čudesno raznovrsnom osobom, umjetnikom, glumcem, aktivistom, muzičarem, grafičkim dizajnerom, sportašem, službenikom opće prakse i – kako kaže, njegovim najvažnijim poslom - to što je tata. Naš voditelj Tomislav Cvitanušić razgovara s Almirom Kurtom Kuglom, čije su životne priče raznolike kao njegovi talenti.

Kako se razvila strast za umjetnošću kod našeg gosta? Otkrijte s nama korijene te strasti i saznajte kako je sve počelo. Uplovite u svijet Almirovih iskustava, uključujući i zanimljivosti o kultnim koncertima njegove grupe Sing Sing, koja je svojevremeno prodala više karata nego legendarna Leb i Sol.

Kada i zašto je Sarajevo postalo centar savremene umjetnosti? Almir nam priča detalje o kulturnoj sceni ovog grada i kako je doprinio vraćanju bisti u park Alije Izetbegovića, kod Svjetlosti.

Razgovaramo o očevom naslijeđu - Sabahudin Kurt je osvojio Jugoviziju. Kako Almir doživljava tu pobjedu i kakav beskrajan ponos osjeća prema svom ocu?

Almir nam govori i zašto je postati član benda Karne bila jedna od najboljih odluka u njegovom životu. Slušamo priče o muzičkom putovanju, zašto voli slušati Toma Jonesa i Lea Martina te da li voli viceve.

Iskreno razgovaramo o Almirovim političkim pothvatima, kampanjama i njegovom viđenju budućnosti Bosne i Hercegovine. Otkriva nam i svoje prijedloge za formiranje Vlade Kantona Sarajevo te odgovara na pitanje hoće li se vratiti u politiku.

Almir nam pruža uvid u svoju glumačku karijeru, govori nam o tome kako čujemo njegov glas u uvodnim pjesmama TV serija poput Lud, zbunjen, normalan i Konak kod Hilmije. Otkriva nam i koja mu je najvažnija uloga. Na kraju, dijeli svoju beskrajnu ljubav prema marketingu.

Nermina Alihodžić Usejnovski predstavlja pozitivnu priču u obrazovanju. Njeno iskustvo i posvećenost obrazovanju čine je izuzetnom gošćom koja će nam pomoći da shvatimo izazove i promjene u obrazovnom sistemu.

Tema našeg razgovora na početku je "Škola za 21. stoljeće", a Nermina će nas provesti kroz priču o reformi obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Govorit će o tome kako se reforme odražavaju na nastavnike i koji to veliki izazovi stoje pred njima.

Nermina će s nama podijeliti i svoje mišljenje o trenutnom stanju obrazovanja u BiH, podsjećajući nas i na to da nemamo jedinstven obrazovni sistem. Razgovaraćemo o udžbenicima i alatima za obrazovanje u 21. stoljeću. Nermina će ponuditi važne savjete roditeljima o tome kako podržati djecu u učenju i shvatanju gradiva, ističući važnost reforme koja daje veću slobodu nastavnicima i bolje alate učenicima.

Nermina će nas uvesti u svoj svijet nastave, dijeljenjem iskustava poput onog kako sa svojim učenicima proučava Hasanaginicu kroz prizmu ženskih prava. Razgovaraćemo i o pritiscima ocjena, eksternoj maturi i pitanju potrebe za ovakvim sistemom ocenjivanja.

Posljednji segment podcasta baviće se inovacijama u obrazovanju. Nermina će otkriti kako i zašto se ne trebamo plašiti umjetne inteligencije već je koristiti na kreativan način. Takođe će nam približiti svoj projekat osmišljavanja hora na znakovnom jeziku, pružajući inspiraciju za inovacije u učenju. 

Kroz ovu epizodu, istražit ćemo različite aspekte Nerminovog života, počev od njegovog djetinjstva u Jablanici, gdje su se probudili njegovi interesi za obnovljive izvore energije. Saznat ćemo kako Nermin radi u Elektroprivredi BiH, posebno na projektima upravljanja i održavanja vjetroelektrane Podveležje, te kakvi su planovi za gradnju solarnih elektrana na mjestima nekadašnjih rudnika u BiH.

Razgovarat ćemo o važnim temama poput protesta za zaštitu rijeka i problema s mini hidroelektranama. Nermin će nam približiti izvore obnovljive energije, analizirati njihovu perspektivu za budućnost, te otkriti intrigantne činjenice o energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini, gdje je električna energija najjeftinija u Evropi.

Dio epizode posvetit ćemo i proizvodnji solarne energije, pojmu "prosumer", ali i ozbiljnom problemu zagađenja zraka i načinima kako ga riješiti.

Uz to, Nermin će nas povesti kroz svoj svijet triatlona, dijeljenjem svojih iskustava, rekorda, i razvoja Ironman zajednice u Bosni i Hercegovini.

U posebnim pričama, otkrit ćemo zašto je bicikl Nerminu posebna strast, kakvu tajnu kriju kuhinjske rukavice u triatlon utrci, i ko je Igor Mandušić, dobri duh triatlona u Bosni i Hercegovini.

Na kraju, zaronit ćemo u Nerminovu ličnu dramu, saobraćajnu nesreću koja ga je zadesila tokom vožnje bicikla brzinom od 50 km/h, ali i njegovu inspirativnu priču o oporavku.

Arma Tanović Branković, naša voditeljica, razgovara sa Ševkom o čarima šamanizma, drevnoj praksi koja korača planetom već više od 30 hiljada godina. Ševko otkriva kako šamanizam ima stare pismene zapise i kako šamani vjeruju da smo svi povezani, a da su oni posrednici između neba i zemlje.

U ovoj fascinantnoj epizodi, Ševko će s nama podijeliti tri ključna koraka kako postati šaman, osvrćući se na vlastito iskustvo i tradiciju plemena Shipibo. Sa strašću govori o svojoj ljubavi prema amazonskoj džungli i otkriva nam tajne svjetove uz zvuke bubnja, posebno kroz mističnu pjesmu Ikaros.

Pričat će nam o životinjama duše i sjenkama, otkrivajući kako nastaju i kakvu ulogu imaju u našim životima. Ševko će nas provesti kroz putovanje traženja djece - dijete bola (trauma), dijete straha (ono što programira osobu da se promijeni), dijete koje je izgubilo srce (kad radimo ono što moramo, a ne ono što volimo), te dijete izgubljene vizije.

Ovog puta imamo čast ugostiti izuzetnu osobu - Lejlu Njemčević, svjetsku prvakinju i najbolju bh. biciklistkinju koja je osvojila svjetsku seriju sastavljenu od četiri utrke Svjetskog kupa u brdskom biciklizmu! Ova žena, prepuna pozitivne energije, sprema se podijeliti svoje inspirativno putovanje s vama.

Lejla je prošla kroz 13 godina izazova koji su je doveli do trona, do pozicije najbolje na svijetu.

"To je bila prilika da se zahvalim ljudima koji su bili uz mene sve to vrijeme, posebno svom (prvo) treneru (a onda) i suprugu Amaru", govori Lejla u našem razgovoru.

Njen odnos prema bosanskohercegovačkoj prirodi i planinama je ljubavna priča sama za sebe. Sa svojih 15 godina dobila je svoj prvi bicikl, ali od tog trenutka njena čudesna želja za takmičenjem nije prestajala. Lejla će nam ispričati priču o pomjeranju granica, te o tome kako je 2014. godine potpisala prvi profesionalni ugovor – potom su uslijedila još tri.

Otkriće nam tajnu svog najvećeg aduta u trci, šta je ključ za pobjedu, ali nas također vodi kroz svoje intenzivne treninge, ishranu i ciljeve koje želi postići u budućnosti. Naglašava kako je ambasadorica Olimpijskog komiteta u prevenciji manipulacija u takmičenjima što je tema prema kojoj je iznimno strastvena te objašnjava zašto nam, kao društvu, treba više sporta.

U ovoj epizodi našeg podcasta, vaša voditeljica Arma Tanović Branković razgovara sa specijalnim gostom, doktorom nauka, istraživačem historije i autorom hit knjige "Ilirija - Sveta Zemlja", Domagojem Nikolićem.

Domagoj Nikolić, iako doktor ekonomije, otkriva nam i svoje drugo lice - ono koje strastveno priča o historiji našeg podneblja na jedan fascinantan način.

U ovoj epizodi kopamo duboko u historiju Balkana, ili kako bi rekli narodski, hvatamo se u koštac s "kontinuiranim vrućim krompirom". Pričamo o tome kako se desilo da su narodi istog područja, odjednom "jedni živjeli na Marsu, a drugi na Saturnu" i da li smo jedan narod podijeljen vjerom?

Razmatramo i pitanje aktuelnih političkih paradigmi i koliko su zaista tačne. Da li su današnje političke slike odraz stvarnosti ili su samo plod nečeg sasvim drugog?

Naravno, ne možemo zaobići Nikolićevu knjigu "Ilirija - Sveta Zemlja". U razgovoru otkrivamo tajne ilirske historije, dinarskog gigantizma i priče o divovima pokopanim pod stećcima.

Završavamo epizodu razmišljanjem o našim korijenima i onome što možda ne znamo iz naše prošlosti. Kojim kotačem svjetlosti Nikolić osvjetljava naš put ka prošlosti?

Ines Kavalec, žena koja je iz temelja promijenila način na koji ovdašnje društvo percipira osobe s poteškoćama u razvoju.

Ines će s nama podijeliti iskrenu ispovijest o gubitku svog sina Denisa u augustu 2022., osobe s poteškoćama u razvoju koja je bila cijeli svijet svojim roditeljima.

Ova hrabra majka nije se povukla pred (po)teškoćama. Umjesto toga, Ines je utemeljila Udruženje „Dajte nam šansu“, kako bi stvorila bolju perspektivu za djecu poput Denisa, ali i njihove roditelje.

Kroz priču o svojoj misiji, Ines nas uvodi u svijet pitanja koja su je mučila: Zašto moje dijete manje vrijedi? Zašto naša obitelj ima manje prava? Zašto se smatra da nešto ne možeš ako si roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju?

To nije fer, govori ona, pa otkriva kako su je pokrenuli bol, neljudskost, poniženje i inat – „kad vam kažu da nešto ne možete“. Sada je ovdje kako bi pokazala društvu da djeca poput Denisa, kao i njihovi roditelji, zaslužuju biti viđeni, priznati i poštovani.

U razgovoru s Tomom, Ines iznosi svoju viziju budućnosti, naglašavajući važnost davanja prilika tim obiteljima. Također, otkriva kad se otvara prvi Dnevni centar u Kantonu Sarajevo i pruža nam uvid u Servisni centar njenog Udruženja. Govori o lošim sistemima ove države, ali nudi i rješenja.

Podcast će nam također otkriti pozadinu nastanka filma "Dalek južni kraj", koji je snimio njen brat Elvir Muhić. Ines dijeli s nama priču o Denisu, o kome govori film, te što je inspiriralo naziv ovog emotivnog ostvarenja.

Prođite s nama kroz nevjerovatnu priču o ljubavi, snazi, i promjeni, dok Ines Kavalec dijeli svoj životni put kroz izazove, uspone i padove, ostavljajući nas nadahnutima da i mi, poput nje, možemo mijenjati svijet oko sebe.

Danas nam se pridružuje posebna gošća, Samira Čaušević, sistemska i porodična konstelatorica, kao i terapeutkinja, koja će nas provesti kroz intrigantni svijet porodičnih konstelacija.

Zajedno ćemo otkrivati tajne porodičnih konstelacija - šta su, kako se izvode i na koji način mogu oblikovati naše živote. Samira će nas voditi kroz svoje iskustvo i pokazati nam kako ova moćna tehnika može pružiti dublje razumijevanje ličnih i porodičnih dinamika.

U ovoj epizodi ćemo se suočiti s pitanjem transgeneracijskih trauma i istražiti kako prošla iskustva naših predaka utiču na naše sopstvene živote. Samira Čaušević će nam pomoći shvatiti važnost suočavanja s tim traumama, a vodićemo i razgovor o procesima razrješenja i ozdravljenja.

A, što se tiče leptirića u stomaku i tog osjećaja kad upoznamo neku posebnu osobu, razgovarat ćemo o tome zašto ponekad treba "pobjeći glavom bez obzira". Otkrit ćemo kako nas emotivne veze oblikuju, istražujući kako ljubav i odnosi postaju ključni dijelovi naše lične konstelacije.

Pratite nas u ovoj epizodi punoj dubokih spoznaja, emocionalnih putovanja i inspiracije za sopstveni lični razvoj. Armina strast i Samirina ekspertiza obećavaju nezaboravno iskustvo, prepuno priča o životu, ljubavi i svemu između.

Tu su Senad Pećanin, pionir istraživačkog novinarstva i glavni urednik magazina Dani, na kojem je cijela jedna generacija u BiH odrasla, pasionirani ljubitelj vožnje brdskog bicikla, ali i ugledni sarajevski advokat. S njim je i Mustafa Mehić Mujče, diplomirani pravnik, trkač polumaratona i strastveni ljubitelj hip hop muzike, koji je sve to postigao kao slijepa osoba.

U ovoj epizodi, istražit ćemo kako su se Senad i Mujče upoznali, ali i kako su njihove životne priče isprepletene s Tomom. Razgovarat ćemo o Mujčetovoj posebnoj ulozi u Senadovom životu te doznati više o autobiografskoj knjizi ovog mladića koja uskoro izlazi. Osim toga, samo za nas će Mujče premijerno izvesti dio svoje hip hop pjesme, koja će biti objavljena prije same knjige.

Ova epizoda donosi priču o hrabrosti, posvećenosti i prijateljstvu, te istražuje životne izazove koje je Mujče savladao nakon što je sa 16 godina izgubio vid.

Kroz razgovor, Senad, Mujče i Tomo žele poslati snažnu poruku društvu - da ništa nije nemoguće. Čut ćemo i nešto o predrasudama, ali i dobroti naših ljudi te o važnosti donošenja životnih odluka u pravom trenutku.

U razgovoru s našom voditeljicom Armom Tanović Branković, Maja Zećo će nam otkriti više o svojoj inspirirajućoj karijeri.

Razgovarat ćemo o njenoj predstavi "Kako smo se smijali" te o tome kako je osnovala neovisnu teatarsku grupu s Inom Arnautalić. Upoznat ćemo se s razlikama u šansama za pozorišne projekte u Njemačkoj i BiH, te doznati kako je istraživala i ljepotu, ali i izazove života u Njemačkoj, zemlji koju je odabrala za svoj novi dom.

Također ćemo zaroniti u detalje njenog najnovijeg projekta, predstave "T4. Ofelijin vrt ", u kojoj glumi zajedno s Neele Buccholz, koja je uči inkluziji i rušenju stereotipa. Maja Zećo će nam otkriti šta je naučila kroz ovu iskustvenu saradnju i kako vidi put BiH prema inkluzivnijem teatru.

„Ja možda imam Down sindrom, ali ti imaš poteškoće“, rečenica je i važna lekcija - o našem odnosu prema osoba s poteškoćama u razvoju - koju sa svijetom dijeli Neele Buccholz.

Naravno, otkrit ćemo i više o njenim budućim projektima i o tome kako je jedan od njih povezan s kultnim karminom Samanta.

Kroz ovu epizodu, Tomislav Cvitanušić postavlja pitanja koja nas sve zanimaju, a teško na njih nalazimo odgovore. Razgovarali su o mnogim važnim temama, uključujući šta su to lažna sjećanja, razliku između funkcionalne i nefunkcionalne brige, narav frustracije, mogućnost promjene navika te važnost pitanja - je li pogrešno biti pozitivan i zašto često brinemo o stvarima.

Osim toga, otkrit ćete zašto se ljubaznost često krivo shvaća kao slabost i koliko smo u stvarnosti emotivno obrazovani – posebno naša omladina.

Ova epizoda također nudi duboku analizu pojmova poput 'schadenfreude' (zluradost) i razmatra poslovice i izreke koje oblikuju našu svakodnevicu.

No, razgovor nije izbjegao ni teže teme. Voditelj i gošća otvoreno su diskutirali o nasilju u obitelji, te femicidu. Na kraju, možda ćete naći i odgovor na sljedeće pitanje: Šta je ključni faktor za sreću?

Dragana Seferović-Pilav je profesorica sporta i tjelesnog odgoja, balerina i slikarka, majka tri dječaka i osoba čija je životna priča vrlo inspirativna.

Njena životna priča počinje na dirljiv način, jer je kao beba, s godinu dana i osam mjeseci, ostavljena u bolnici u Goraždu, da bi kasnije stigla u tadašnji Centar Ljubica Ivezić u Sarajevu, koji se danas zove Dom za djecu bez roditeljskog staranja na Bjelavama.

No, to je samo početak priče. U vrijeme početka rata u Bosni i Hercegovini, Dragana je bila dio čuvenog dječjeg konvoja za Njemačku, gdje su se formirala njena prva sjećanja. Doznajemo potom kako se vratila u Dom na Bjelavama, a zatim preselila u SOS Dječije selo u Sarajevu, gdje će upoznati ženu koju i danas zove majkom i gdje je odrasla s grupom djece koju s ponosom zove svojom braćom i sestrama.

U ovom intimnom razgovoru, Dragana dijeli detalje svog putovanja koja seže od borbe za obrazovanje – završila je dvije srednje škole i fakultet - do potrage za roditeljima, pronalaska oca i traganja za majkom, uz nevjerojatno otkriće da ima još petoro biološke braće i petoro sestara.

Dragana također otvoreno dijeli svoje životno iskustvo koje je prošla kao Romkinja, suočavajući se s predrasudama i stigmatizacijom. Razgovaramo i o teškim trenucima, uključujući seksualno zlostavljanje koje je prošla, kao i porodično nasilje. No, ona također nudi svoje dragocjene savjete o tome kako prekinuti taj krug užasa i šalje snažne poruke svima koji prolaze kroz bilo koji oblik zlostavljanja.

Njena priča je inspiracija i podsjetnik na snagu ljudskog duha i sposobnost prevladavanja teškoća. Nadamo se da će ovaj podcast "razotkriti" inspiraciju i hrabrost Dragane Seferović Pilav, nudeći slušateljima dublji uvid u njezinu izvanrednu životnu priču.

Almir Mukača, diplomirani politolog koji je radio i u IT industriji, ali i onoj s organskom hranom, kuhar i mentor za pokretanje biznisa i startupe, osoba je čija priča definitivno obećava da će nas zaintrigirati.

Doznat ćemo kako je od 'jedne marke dnevno' uručeno više od 200 hiljada stipendija za studente, a Mukača dijeli i svoje uvide o tome kako su politologija i IT povezani. Kroz razgovor otkriva tajne o tome koja sorta krompira je najbolja u Bosni i Hercegovini, kao i kako je postao preduzetnik, preživio svoj prvi bankrot, te kako ga je pobjeda u reality showu vratila u "biznis".

Nove izazove, uspone i padove, također razmatramo zajedno sa Almirom, a dotičemo se i njegove strasti prema kuhanju. Priča nam i o značaju društvenih mreža u poslovnom svijetu, a i o tome kako je važno okružiti se sjajnim ljudima.

Mukača iskreno govori i o životnim lekcijama koje je naučio tokom maratona - od toga da odustajanje nije opcija, pa do toga da je u redu pasti, sve dok se ponovo ustaneš. Almir Mukača također šalje snažnu poruku mladim ljudima, te nudi svoj odgovor na pitanje - da li ostati u Bosni i Hercegovini ili otići u inostranstvo?

Dobrodošli u "Podcast s Armom", gdje vas Arma Tanović Branković, naša voditeljica, vodi na putovanje kroz svijet književnosti, umjetnosti i društva. U ovom izdanju, imamo čast ugostiti jedinstvenu gošću, Saidu Mustajbegović, koja svojim raznolikim talentima umiva duše diljem svijeta.

Saida je sociologinja, novinarka, kolumnistkinja i urednica, a osim toga, i nevjerojatna pripovjedačica i pjesnikinja. U ovom podcastu, otkrit ćemo dublje slojeve njenog stvaralačkog puta i istražiti kako se njena raznolika strast prepliće u priči o umjetnosti, književnosti i društvu.

Ali, ovo nije običan razgovor o umjetnosti. Saida će nas provesti kroz čarobni svijet vrtova i biljaka, dijeleći životne lekcije koje nam jednostavan vrt može pružiti, a tu će se ispreplesti i priča o piscu Dževadu Karahasanu.

Naravno, nećemo zaboraviti ni njen izvanredni talenat za poeziju. Saida će nam u podcastu čitati neke od svojih najdražih stihova, dopuštajući nam da uronimo u svijet njenih riječi i emocija.

Naša gošća također će nam otkriti tajne o Collegium Artisticumu, koje su isprepletene u njenom dokumentarnom filmu Boje i ritmovi nereda. Mustajbegović će nas povesti na putovanje kroz povijest ovog značajnog mjesta za umjetnost i kulturu.

U najnovijoj epizodi "Podcasta s Tomom", domaćin Tomislav Cvitanušić razgovara s posebnim gostom, Amelom Tukom.

Amel Tuka nije samo jedan od najboljih trkača na svijetu na 800 metara i olimpijac, već i diplomirani inženjer mašinstva. Njegova priča o uspjehu je inspirativna i jedinstvena.

Amel je odbranio svoj diplomski rad s najvišom ocjenom, a u razgovoru s Tomom otkriva kako je i gdje počela njegova veličanstvena atletska karijera.

Upornošću i predanošću, Amel, koji se sa 18 godina počeo profesionalno baviti atletikom, danas je najbolji atletičar u historiji Bosne i Hercegovine.

U ovoj epizodi, Amel nam priča o svom sportskom usponu, o tome kako je od karatea i fudbala došao među trkače, o inspiraciji, humanitarnom radu, ali i šta misli o tehnologiji u svijetu atletike. Osim toga, otkriva nam koji su mu sljedeći ciljevi, i iznosi zanimljive detalje o tome kako je postao fan "najboljeg fudbalskog kluba na svijetu."

Dobrodošli u najnoviju epizodu "Podcasta s Tomom," vašeg putovanja kroz svijet zanimljivih razgovora i inspiracije. Voditelj Tomislav Cvitanušić je ponosan što će vas ovaj put voditi kroz sjajan razgovor s jednim od najvećih imena u svijetu fudbala - Farukom Hadžibegićem.

Ovaj proslavljeni fudbaler, legenda Bordo tima, fudbalski stručnjak, bivši selektor, i neko s pregršt mudrosti i životnog iskustva, pridružuje nam se kako bismo zajedno razgovarali o različitim aspektima fudbala i života.

U ovoj epizodi, zaronit ćemo duboko u svijet fudbala, uspoređujući ga s vremenima nekad i sad. Razgovaramo o sarajevskom derbiju i istražujemo kako se promijenila dinamika između navijača Sarajeva i Željezničara kroz godine. Putujemo unatrag kroz vrijeme, prisjećajući se legendarnih utakmica i posebno, Svjetskog prvenstva '90. Gost nam također nudi dragocjene uvide u životne vrijednosti koje smo nekad njegovali i razmišlja o tome kako su se promijenile.

No, to nije sve. Faruk Hadžibegić dijeli svoje vizije o tome kako unaprijediti fudbal u Bosni i Hercegovini, od klubova do reprezentacije. Njegovi prijedlozi su inspirirajući i mogli bi oblikovati budućnost ovog sporta u zemlji.

U najnovijoj epizodi Podcasta s Armom, pripremite se za magično putovanje kroz svijet mističnih priča o inspiraciji. Naš poseban gost za današnju epizodu je Adis Lukač, talentirani umjetnik, skulptor i slikar, koji nas vodi na putovanje kroz svoj magični umjetnički put, inspiriran historijom i tradicijom.

Rođen u Sarajevu, Adis je započeo svoje umjetničko obrazovanje u Srednjoj školi primjenjenih umjetnosti, a magistrirao je na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje se posvetio vajarstvu. Član Udruženja likovnih umjetnika BiH, Adis je sudjelovao na mnogim likovnim kolonijama i simpozijima, već ostavljajući dubok trag u svijetu umjetnosti.

Njegova umjetnička priča počela je još kada je kao dječak obiteljski stol koristio kao svoje slikarsko platno. Te nespretne linije iz djetinjstva razvile su se u ozbiljno slikarstvo i kiparstvo, jednog od najboljih umjetnika koje naša BiH trenutno ima. Već dvije decenije, Adis neumorno radi, stvara i traži nove inspiracije, iznenađujući publiku i likovnu kritiku ne samo u Bosni i Hercegovini, već i širom svijeta.

Adis nam također otkriva historiju svojih izvanrednih umjetničkih projekata, uključujući Karijatide i prvu skulpturu Tvrtka. Također je stvarao inspiriran temom Hasanaginica, a doznajemo i kako su nastale skice malih portreta.

Ovaj razgovor je mnogo više od običnog intervjua. Jasmin, često nazivan "Maminom princezom," otkriva nam svoju jedinstvenu perspektivu na život. Kroz njegovu priču, zavirujemo u njegovo djetinjstvo, susrećemo se s radnim i sportskim izazovima te saznajemo kako je postao humanista i altruista.

Ligata nas vodi kroz svoj svijet "Liga bez briga", gdje se bez ustručavanja bavi prošlim trenucima, dijeleći emotivne priče iz organizacija poput "Srce za djecu" i "Pomozi.ba". Osim toga, otkriva nam i neke zanimljive pojedinosti iz svog života koje dosad nisu bile javno poznate.

Osim toga, razgovaramo o nekim zagonetkama koje okružuju Jasminovu ličnost - zašto se zove Jasmin? Zašto je poznat kao "Mamina princeza"? I kako se uklapa poznati fudbaler Edin Džeko u ovu priču? Jasmin nam također objašnjava šta je to krizni PR i otvara duboku raspravu o identitetu ljudi iz Bosne i Hercegovine, te kakva je ova država.

Ovoga puta, pridružite nam se na inspirativnom putovanju Tomislava Cvitanušića sa ocem i sinom, Muhamedom i Zijom Gafićem, koji su pravi majstori svojih oblasti. Muhamed je alpinista, publicista i esejista, dok je Zijo slavni fotograf.

U ovoj epizodi, otkrit će nam tajne uspjeha, snagu ljudskog duha i tajnu dugovječnosti. Ali to nije sve, također ćemo razgovarati o optimizmu i zahvalnosti, koje su ključne komponente njihovih izvanrednih karijera.

Muhamed i Zijo će nas provesti kroz svoje lične priče o postizanju ciljeva, suočavanju sa izazovima i pronalaženju inspiracije u prirodnom okruženju. Upoznat ćemo se s njihovim pogledima na svijet i saznati kako su postali stručnjaci u svojim oblastima.

U ovoj epizodi našeg podcasta, imat ćemo čast ugostiti iznimno inspirirajuću osobu, Anesu Vilić. Anesa je magistrica nauka, edukantkinja psihoterapije i strastvena aktivistkinja koja se posvećuje unaprjeđenju mentalnog zdravlja.

U ovoj epizodi, Arma će razgovarati o temi koja često ostaje skrivena i stigmatizirana - uznemiravanje i zlostavljanje mladih. Ovo je tema koja zahtijeva pažnju i razumijevanje, a gošća će nam pomoći razotkriti mnoge aspekte ove problematike.

Razgovarat ćemo o tome kako prepoznati znakove uznemiravanja i zlostavljanja kod mladih, kako reagirati na njih te što roditelji, učitelji i nastavnici mogu učiniti kako bi pružili podršku i zaštitu mladima. Proučit ćemo sistem koji postoji i analizirati kako ga iskoristiti kako bismo poboljšali situaciju, te kako voditi otvorene razgovore s djecom o ovim teškim temama.

Ovoga puta, pridružite nam se na zimskom putovanju s kraljicom brzine, gdje će naša izvanredna gošća biti niko drugi do slavna skijašica Elvedina Muzaferija.

Ova epizoda će vas inspirisati da sanjarite o snijegu koji škripi pod vašim nogama, o planinskim stazama i vjetru koji vam šiba lice dok jurite niz padinu, ali i o postavljanju ciljeva i prevazilaženju prepreka.

Elvedina Muzaferija, zaljubljenica u brzinu i prva osoba koja je Bosni i Hercegovini donijela medalju u skijanju, ispričat će nam čudesnu priču o hrabrosti, upornosti i strast.

Saznat ćemo trikove – kako pobijediti strah, zašto je staza Crans-Montana tako važna za našu domovinu, koji su problem u skijanju, te kakvi su skijaši i skijašice, ali i njihovi treneri jedni prema drugima.

Muzaferija će domaćinu Tomi otkriti i kako BiH ima plan da 2026. apliciramo sa stazama, za ženski svjetski kup, a doznat ćete i koja je sportska velesila svoju prvu medalju u zimskim sportovima osvojila na Bjelašnici, 1984. godine.

Tomin prvi gost vodi nas na magično putovanje na sedam najviših vrhova na sedam kontinenata. Prvi je to Bosanac koji se popeo na sedam krovova svijeta, čuveni planinar i Sarajlija sa adresom u Arizoni, doktor i alpinista Naim Logić. Priča doktora Logića ona je o volji, o želji, o trenutku da, kad je najteže, ustanemo i nastavimo gdje smo stali.